Rast ukupnih kredita u odnosu na srpanj potaknut je prvenstveno kreditnom aktivnošću u sektoru stanovništva budući da su stambeni krediti porasli za 124 mil. eura, a gotovinski nenamjenski za otprilike 55 mil. eura. Rast stambenih kredita još uvijek zrcali učinak državnih subvencija za stambene kredite. Krediti nefinancijskim poduzećima porasli su za skromnih 46 mil. eura, te su nadmašili mjesečni rast iz srpnja. Promatrano prema strukturi kredita, smanjenje bilježe krediti za obrtna sredstva, dok su u odnosu na srpanj porasli sindicirani krediti i krediti za investicije.
Rast ukupnih kredita domaćim sektorima ubrzao je na godišnjoj razini, s 8,2% u srpnju na 8,6% u kolovozu (+2,9 mlrd. eura). Rast kredita nefinancijskim poduzećima nastavio se blago usporavati (s 10,8% u srpnju na 10,7% u kolovozu), kao posljedica učinka baznog razdoblja. Rast kredita stanovništvu ubrzao je s 6,9% na 7,6%, kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 6,8% na 7,4%) i stambenih kredita (s 9,5% na 10,1%).
Općenito, transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, promjene tečaja, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Promatrano na osnovi stanja, ukupni krediti iznosili su na kraju kolovoza 42,5 mlrd. eura (+0,6% mjesečno odnosno +6,2% godišnje). Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,5 mlrd. eura porasli su za skromnih 0,3% ili 38,9 mil. eura na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati sedmi mjesec zaredom, a u kolovozu se spustila na 10,2% (+1,3 mlrd. eura) u odnosu na 10,4% zabilježenih u srpnju odnosno 13,0% zabilježenih u lipnju 2023. S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 21,1 mlrd. eura porasli su u odnosu na srpanj za 0,9% ili 190,4 mil. eura, dok je u odnosu na kolovoz prethodne godine rast iznosio 1,4 mlrd. eura ili 7,1%.
Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (85,9%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju kolovoza iznosili su 5,6 mlrd. eura. Uz pad u odnosu na kolovoz prošle godine za 190 mil. eura (-3,3%), u odnosu na srpanj zabilježeno je povećanje za 57,8 mil. eura ili 1,0%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Povećanje referentnih kamatnih stopa ESB-a prenosi se i na domaće tržište, pa se domaći sektori zadužuju po sve višim kamatnim stopama. Naime, prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima u kolovozu je dosegnula 5,1% (+32 bazna boda u odnosu na srpanj i +315 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka ciklusa podizanja kamatnih stopa). Tome je pridonijelo i povećanje udjela sindiciranih kredita u ukupnom financiranju koji imaju relativno višu kamatnu stopu. S druge strane, smanjio se udio kredita za obrtna sredstva koji se odobravaju s relativno nižim kamatnim stopama.
Kod kredita plasiranih sektoru stanovništva, kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite povećala se za 28 baznih bodova u odnosu na srpanj te dosegla razinu od 3,5% (+105bb u odnosu na srpanj 2022.). Rast na mjesečnoj razini odražava i nešto manji iznos prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja budući da se oni uobičajeno ugovaraju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka. Kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite iznosila je 6,0% (+20bb na mjesečnoj razini i +64bb u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja kamatnih stopa).
Može se zaključiti da kreditna aktivnosti nastavlja biti snažna unatoč postepenom, ali kontinuiranom rastu kamatnih stopa.
