GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Uvođenje eura: Krediti će se konvertirati, a evo što će biti s kamatnim stopama

Uvođenje eura: Krediti će se konvertirati, a evo što će biti s kamatnim stopama
KREDITI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.09.2021 / 08:33
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Sve je izglednije da će Hrvatska već 1. siječnja 2023. uvesti euro, a to znači da nas kao potrošače već iduće godine očekuju stanovite promjene i prilagodbe.

Tako već iduće ljeto počinje dvojno iskazivanje cijena, kako bismo se kroz drugu polovicu godine mogli priviknuti na cijene iskazane u eurima, po najvjerojatnijem tzv. fiksnom tečaju konverzije 7,5345 kune za euro. U trenutku same konverzije, odnosno službenog ulaska u eurozonu, automatski će se iz kuna u eure, po istom tom tečaju, pretvoriti štednja i krediti građana u banci. U Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom naime stoji da će se “sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima u bankama pretvoriti u eure na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije”.

Očekuje se, uoči tog trenutka, i znatan priljev kuna u bankarski sustav jer se pretpostavlja da će ih građani izvlačiti iz kućnih zaliha kako bi si olakšali taj prijelaz, odnosno osigurali si automatsku konverziju. Isto vrijedi i za kredite, odnosno, kako se navodi u Planu, “od dana uvođenja eura svi krediti nominirani u kunama i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima, pri čemu će se iznosi iskazani u kunama u kunskim kreditima preračunavati u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije”. Dakle, u trenutku prelaska na euro svi kunski krediti isto “postaju” eurski, odnosno preračunat će se u eure, bez ikakve naknade, no malo zanimljivija je priča s kamatama. Ako je ugovorena kamata fiksna, ona ostaje ista, a ako je varijabilna, odnosno promjenjiva, onda će “postojeći parametri biti dodatno modificirani, što će biti regulirano zakonom o euru”. Pritom se, navodi se, “financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a troškove povezane s eventualnom izmjenom ugovora o kreditu neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke.”

Na koji način, Novi list je upitao još i dodatno Hrvatsku narodnu banku, s obzirom na to kako se promjenjive stope formiraju. U HNB-u podsjećaju da je u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom detaljno pojašnjeno na koji će se način provesti konverzija kunskih kredita i depozita, uključujući i pitanje kamatnih stopa. Svi ti elementi, vele, bit će ugrađeni i u zakon kojim će se regulirati uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

– Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu (koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara), u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku. Pritom će se krovnim zakonom o uvođenju eura osigurati određeni kontinuitet u primjeni parametara, u smislu da će postojeći parametri biti zamijenjeni parametrima koji su im najsličniji, što znači da uvođenjem eura neće doći do automatskog izjednačavanja uvjeta kunskih kredita s uvjetima eurskih kredita koji se nalaze u ponudama banaka. Također, kako je već navedeno, dužnik se neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura. Drugim riječima, kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti, potvrdili su nam iz HNB-a. Primjerice, kunski krediti ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS (nacionalna referentna stopa) bit će zamijenjeni odgovarajućim eurskim NRS-om.

– Naime, s obzirom na to da kunski NRS odražava trošak kunskih depozita i drugih izvora financiranja banaka u kunama, taj parametar prestat će postojati na dan uvođenja eura jer od toga dana banke više neće imati kunskih izvora financiranja. Umjesto kunskog NRS-a od tada će se kao promjenjivi parametar koristiti “novi” eurski NRS, koji će odražavati i trošak onih izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima (npr. depoziti u eurima) i trošak onih izvora financiranja koji su prije uvođenja eura bili nominirani u kunama, ali su na dan uvođenja eura konvertirani u eure (npr. kunski depoziti). Kako bi se izbjeglo da nakon takve prilagodbe promjenjivog parametra ukupna kamatna stopa koju plaća dužnik poraste, zakonom će biti propisano da su banke eventualni porast promjenjivog parametra dužne kompenzirati smanjenjem fiksne marže, pojašnjavaju u središnjoj banci.

Kažu i da će “prilagodba promjenjivog parametra biti nužna i kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu gdje je kao promjenjivi parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama, kao i kod kredita gdje je kao parametar korišten “stari” eurski NRS (koji odražava samo trošak izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima, a ne i trošak kunskih izvora koji su konvertirani u eure). Sličan pristup, tumače u HNB-u, odnosi se i na konverziju štednih depozita u kunama. Na dan uvođenja eura kunski depoziti konvertirat će se u eure po fiksnom tečaju konverzije, zaključuju u HNB-u.

Inače, u Nacionalnom planu zamjene kune eurom detaljno je opisan tijek procesa zamjene valute, koji se dijeli na pripremno razdoblje, razdoblje dvojnog optjecaja i razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja. Ta tri razdoblja obuhvaćaju ukupno godinu i pol dana – odnosno pripreme koje počinju pola godine prije službenog uvođenja valute te još cijelu godinu svojevrsnih prilagodbi nakon što euro postane zakonsko sredstvo plaćanja. Dakle, ako bi se potvrdilo da u eurozonu ulazimo 1. siječnja 2023., sve ove aktivnosti krenule bi negdje već u srpnju 2022., te se, nakon konverzije početkom 2023., nastavile još cijelu tu godinu.

Konkretno, unutar ovog prvog pripremnog razdoblja, u vremenu otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura, navodi se da Vijeće EU-a odlučuje da Hrvatska zadovoljava potrebne uvjete za uvođenje eura i utvrđuje devizni tečaj po kojemu će se izvršiti konverzija kuna u eure. Odluka se, ističe se, najčešće donosi u srpnju, dakle nepunih šest mjeseci prije dana uvođenja eura. Tada se počinje provoditi i javna kampanja kojom se građane poziva da višak gotovog novca kuna pohrane na kunske račune kod banaka te im se objašnjava da nema potrebe da pretvaraju kune u eure prije službenog uvođenja eura, stoji u Nacionalnom planu. Dakle, ukoliko bi kao datum ulaska u eurozonu definitivno bio potvrđen 1.1. 2023., onda bi ove aktivnosti krenule u srpnju 2022. Nadalje, unutar ove faze, 30 dana nakon što Vijeće EU-a potvrdi da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za uvođenje eura (otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura), počinje razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena. Potom, četiri mjeseca prije uvođenja eura HNB počinje opskrbljivati banke novčanicama eura (predopskrba), (najranije) tri mjeseca prije uvođenja eura HNB počinje opskrbljivati banke kovanim novcem eura i centa (predopskrba). Mjesec dana prije uvođenja eura banke počinju opskrbljivati poduzeća, Finu i Hrvatsku poštu novčanicama i kovanim novcem eura (posredna predopskrba), a počinje i prodaja kompleta kovanog novca eura i centa građanima u bankama i poslovnicama Fine i Hrvatske pošte.

Slijedi razdoblje dvojnog optjecaja unutar kojeg na dan samog uvođenja eura počinje fizička zamjena novčanica i kovanog novca kuna za eure u bankama i poslovnicama Fine i Pošte bez naknade. Počinje tada i dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja, tijekom kojega kuna i euro imaju status zakonskog sredstva plaćanja. Kunska sredstva na računima kod banaka u cijelosti se pretvaraju u eure. Svi krediti nominirani u kunama smatraju se kreditima u eurima. Dva tjedna nakon uvođenja eura završava razdoblje dvojnog optjecaja i euro postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja i službena valuta u Republici Hrvatskoj.
Razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja podrazumijeva da šest mjeseci nakon uvođenja eura Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene gotovog novca. Tada završava razdoblje u kojemu su građani mogli mijenjati gotov novac u bankama bez naknade te počinje razdoblje od sljedećih šest mjeseci tijekom kojeg banke imaju pravo zaračunavati naknadu za uslugu zamjene gotovog novca. Godinu dana, odnosno 12 mjeseci nakon uvođenja eura banke u potpunosti prestaju pružati uslugu zamjene gotovog novca. Zamjena gotovog novca moguća je samo kod HNB-a, koji će to činiti bez naknade, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Tada, dakle godinu dana po uvođenju eura, završava i razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena.

Tagovi: krediti, ukupni krediti, uvođenje eura, konverzija kredita nakon uvođenja eura, Hrvatska narodna banka, Hrvatska narodna banka, krediti poduzećima
PROČITAJ I OVO
Adrović: Banke imaju nepresušan izvor financiranja, ali nema prilika
FINANCIRANJE
Adrović: Banke imaju nepresušan izvor financiranja, ali nema prilika
ZAGREB - "Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji banke imaju nepresušan izvor sredstava, novca ima, samo ga treba pametno plasirati."
Plenković o guvernerovoj izjavi o rastu kamata: Dobro je govoriti manje
PREMIJER
Plenković o guvernerovoj izjavi o rastu kamata: Dobro je govoriti manje
ZAGREB - U središnjici HDZ-a održana je zajednička sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a poslije nje izjavu je dao premijer Andrej PlenkoviĆ.
Švaljek: Nema panike oko kamatnih stopa
PORUKE
Švaljek: Nema panike oko kamatnih stopa
ZAGREB - Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek kazala je u ponedjeljak kako u osnovnom scenariju Europska središnja banka (ECB) neće povećati kamatne stope do 2023. godine.
Stručnjaci smiruju: Nema ništa od snažnog rasta kamatnih stopa
KAMATE
Stručnjaci smiruju: Nema ništa od snažnog rasta kamatnih stopa
ZAGREB - Riječi guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope mogle rasti od 10 do čak 20 posto, odjeknule su i među strukom koja – smiruje.
Vujčić pojasnio izjavu o velikom rastu kamatnih stopa
GUVERNER
Vujčić pojasnio izjavu o velikom rastu kamatnih stopa
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pojasnio je, na traženje premijera Andreja Plenkovića, svoju subotnju izjavu datu za Novi list o tome kako je moguć rast kamata na kredite s varijabilnom kamatnom stopom čak i do 20 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE