Brazilska ekonomija se oporavlja zahvaljujući Kini i Rusiji

Marcio Pochmann je već nekoliko mjeseci na čelu brazilskog instituta za statistiku IBGE. Ovaj ekonomist, kojeg je na tu dužnost postavio predsjednik države Luiz Inacio Lula da Silva, već na početku svog mandata ima radosne vijesti za svog šefa. Brazil je opet među deset najvećih svjetskih gospodarstava s ostvarenim rastom od 2,9 posto i BDP-om od 2,17 bilijuna američkih dolara u 2023. godini.

Gospodarstvo najveće južnoameričke države time je nastavilo pozitivan trend iz 2022. za vrijeme mandata spornog predsjednika Jaira Bolsonara. Zato je bivši predsjednički kandidat Ciro Gomes u razgovoru za američku televizijsku postaju CNN zlobno komentirao da Lula jednostavno „nije ništa" promijenio na Bolsonarovoj gospodarskoj politici.

Jedan od razloga za rast brazilskoga gospodarstva je u krajnje učinkovitoj agrarnoj industriji. Zahvaljujući rekordnoj proizvodnji soje i kukuruza brazilska poljoprivreda je prošle godine bilježila rast od 15,1 posto – što je novi rekord.

Osim toga, gospodarski uspjeh ove zemlje je usko povezan i s odlukom Lule da Silve da Brazil u aktualnim geopolitičkim sukobima zadrži na strani Pekinga i Moskve. Ta odluka se ekonomski isplatila.

„Međunarodna trgovina Brazila danas više nije zamisliva bez Kine", kaže profesor Roberto Goulart sa Sveučilišta Brasilia u razgovoru s DW-om. „Kina je najvažnija zemlja za brazilski izvoz. 2023. godine Brazil je u tu ogromnu azijsku državu izvezao robe u vrijednosti od 104 milijarde dolara. To je tri puta više od izvoza u SAD."

On ističe da je Kina u posljednjih deset godina također povećala svoje investicije u Brazilu i diverzificirala svoj angažman u brazilskom gospodarstvu. Goulart kao branše u kojima su Kinezi najprisutniji navodi automobilsku industriju, energetiku i poljoprivredu.

On također objašnjava da je i Rusija važna za Brazil, u prvom redu zato što izvozi umjetno gnojivo. Zbog europskog embarga uvedenog nakon ruske agresije na Ukrajinu Brazil je po važnosti postao i treći uvoznik fosilnih goriva iz Rusije.

„Konačno, ne smije se zaboraviti da su Brazil, Rusija i Kina članice BRICS-a i partneri u Novoj razvojnoj banci, čija je glavna uloga ulaganje u infrastrukturu", kaže Goulart. BRICS je ekonomski savez rastućih gospodarstava Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, koji se sve više otvara i za nove članice.

Istina, tu pozitivnu sliku kvare neuspjesi poput onog državnog naftnog koncerna Petrobras, čija je vrijednost nedavno znatno pala na burzi. No trenutačno sve upućuje na to da Brazil može postati motor napretka u Južnoj Americi. Skoro svaki tjedan stižu najave milijardskih investicija stranih proizvođača automobila, koji Brazil vide kao tržište budućnosti. To će srednjoročno pozitivno djelovati, čak i ako si Brazil ponovo priušti veće državne izdatke i time optereti svoj proračun.

Ekonomski stručnjak Felipe Rodrigues s brazilskog Sveučilišta Federal Fluminense (UFF) smatra da je ova zemlja u dobroj poziciji iz još jednog razloga. On kaže da se Brazil pokazuje otvorenim za sve strane: „Brazilska trgovina s Kinom je vrlo izražena, ali Brazil je još uvijek i trgovački partner SAD-a." No on iznosi brojke prema kojima je trgovinska bilanca s SAD-om smanjena, dok je s Kinom ostvaren suficit od 51 milijarde dolara.

Osim toga, Brazil se u okviru organizacije Mercosur, odnosno zajedničkog tržišta zemalja Južne Amerike, zalaže za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Europskom unijom, kao i s pojedinim azijskim zemljama, primjerice Japanom.