Na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak 2022. dug opće države porastao je za 2,7 mlrd. eura (+5,9%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023. Podsjetimo, na kraju 2022. razina duga opće države spustila se na 68,4% BDP-a, što je na godišnjoj razini poboljšanje za 10 postotnih bodova kao rezultat i izraženog rasta gospodarske aktivnosti u promatranom razdoblju.
Doprinos porastu duga opće države u ožujku došao je od domaće komponente koja se povećala za 3,9 mlrd. eura odnosno 13% u odnosu na ožujak 2022. godine, dosegnuvši razinu od 33,6 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju ožujka 2023. iznosila je 14,6 mlrd. eura, a u odnosu na ožujak 2022. je zabilježila smanjenje za 1,2 mlrd. eura ili 7,7%. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi 65,8%. Slijede krediti (30,2%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (4%).
Nakon snažnog pada omjera javnog duga i BDP-a u 2022. (na 68,4%, –10pb) daljnje poboljšanje očekujemo i u ovoj godini. Ovdje valja napomenuti kako su Smjernice fiskalne politike za 2024. godinu Europske komisije iz ožujka ove godine potvrdile ukidanje primjene opće klauzule o odstupanju od proračunskih pravila definiranih Paktom o stabilnosti i rastu iz 2020. godine. Ova klauzula deaktivirat će se krajem 2023. jer je prema procjenama Europske komisije odnosno Vijeća EU, gospodarstvo EU izašlo iz razdoblja snažne ekonomske krize, ostvarivši razine ekonomske aktivnosti iz razdoblja prije pandemije. Naime, spomenutom klauzulom državama članicama omogućilo se pružanje fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima u svrhu ublažavanja negativnih učinaka pandemije koronavirusa.
Uz to, privremeno je bilo omogućeno udaljavanje od prethodno definiranih fiskalnih ciljeva te kriterija iz Maastrichta. U srednjoročnom razdoblju, fiskalni scenarij za Hrvatsku u svim projekcijama sugerira postupno dostizanje maastrichtskog kriterija od 60% BDP-a.
