Međutim, ažurirane ekonomske projekcije signaliziraju da navedeno ne označava prestanak zaoštravanja monetarne politike, već je očekivana terminalna stopa pomaknuta na više za 50 baznih bodova. U nedostatku podataka koji bi upućivali na održivu dezinflaciju u gospodarstvu, Fed želi nastaviti stezati monetarnu politiku. Iako smo bili skeptični da će Fed nastaviti ciklus povećanja stope u srpnju nakon pauze u lipnju, sada to izgleda kao najvjerojatnija opcija. Fed želi zadržati pristup koji se temelji na ekonomskim podacima, a odluka o kamatnoj stopi trebala bi se uglavnom temeljiti na informacijama o kretanju gospodarstva i inflacije u svibnju. Sljedeći dvodnevni sastanak na rasporedu je već 25. i 26. srpnja. Istovremeno je podizanje referentne kamatne stope u rujnu, prema našim očekivanjima, manje izgledno nego što to sugeriraju nove projekcije Fed-a. Naime, središnja banka SAD-a vjerojatno ne želi utjecati na potencijalno labavljenje utjecaja monetarne politike putem kanala očekivanja tržišnih dionika prije nego što bude izvjesnija održivost dezinflacijskih sila.
Na posljednjem sastanku u Frankfurtu, ESB je odlučila podići ključne kamatne stope za još 25 baznih bodova, pa je depozitna stopa dosegla 3,5%. Zaoštravanje monetarne politike provodi se i putem kvantitativnog stezanja budući da Upravno vijeće od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP-a. Dosad se navedeni portfelj programa kupnje vrijednosnih papira smanjivao umjerenom i predvidljivom dinamikom, odnosno Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Prosječno mjesečno smanjenje u iznosu od 15 mlrd. eura provodi se do kraja lipnja 2023. Daljnje promjene u politici postojećih programa nisu obznanjene. Uz oprez o utjecaju na ekonomske izglede, ESB će tako nastaviti svoj ciklus stezanja.
Predsjednica Lagarde bila je čak iznenađujuće jasna na konferenciji za novinare: ako se makroekonomski izgledi neće bitno promijeniti, ESB nastavlja podizati referentne stope na sljedećem sastanku. Iako se to već od prije prognoziralo među tržišnim dionicima, odlučna komunikacija doživljena je izrazito oštro. Sljedeći sastanak Upravnog vijeća na rasporedu je 27. srpnja. Postavlja se pitanje što bi središnju banku spriječilo u podizanju kamatnih stopa u rujnu. Izgleda da će tada nove prognoze biti odlučujuće – hoće li inflacija za nositelje monetarne politike i dalje nastaviti biti predugo pretjerano visoka? S naše točke gledišta, bit će to vjerojatno žestoka rasprava unutar Upravnog vijeća.
U skladu s navedenim, dosadašnje projekcije Raiffeisen Researcha uglavnom vrijede, posebice za očekivan smjer monetarne politike Europske središnje banke. S druge strane, izvršena je prilagodba terminalne stope s druge strane Atlantika. Retorika predsjednika Fed-a, kao i najnovije ekonomske projekcije, sugeriraju nastavak ciklusa povećanja referentne stope. Kao rezultat toga, povisili smo prognozu za terminalnu stopu za 25 baznih bodova na raspon 5,25-5,50%. Što se tiče posljedičnog utjecaja na prinose američkih državnih obveznica, isti će biti intenzivniji na obveznice s kraćim dospijećima. Još jedno povećanje referentne stope za 25 baznih bodova ne može se isključiti, ali trenutačno to ne očekujemo.
S naše strane Atlantika, projiciramo još jedno povećanje referentnih kamatnih stopa za 25bb te bi posljedično ciklus povećanja kamatnih stopa od strane središnje banke monetarne unije trebao završiti. Stoga bi stopa na prekonoćni kredit iznosila 4,5%, na glavne operacije refinanciranja 4,25%, a na prekonoćni depozit 3,75%. Nakon toga, očekujemo da će se ESB voditi politikom „čekaj i vidi“. Daljnja putanja monetarne politike ovisit će o ekonomskim podacima, što može dovesti do nestabilnosti na financijskim tržištima.
