Pad obujma industrijske proizvodnje na samom kraju 2023. nastavljen je i u siječnju 2024. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u siječnju u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 1,3%. U odnosu na prosinac 2023. prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam industrijske proizvodnje ostao je na istoj razini.
Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivna promjena ostvarena je u siječnju kod Kapitalnih proizvoda (+5,0%) i Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,5%) dok su kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-1,8%), Energije (-5,3%) i Intermedijarnih dobara (-2,5%) evidentirane negativne promjene u odnosu na prosinac 2023.
U odnosu na siječanj 2023. negativna godišnja promjena zabilježena je u svim kategorijama GIG-a izuzev Netrajnih proizvoda za široku potrošnju gdje je u siječnju godišnja stopa iznosila 7,9%, a pozitivne promjene traju od rujna 2023. U kategoriji Trajnih dobara za osobnu potrošnju (-14,8% u siječnju) negativne godišnje promjene traju kontinuirano od rujna 2022. dok je uz kolebljivu kategoriju Energije (-7,8% u siječnju) pad kod Kapitalnih proizvoda zabilježen drugi mjesec za redom (-8,7%). U Prerađivačkoj industriji godišnji pad je u siječnju iznosio 0,8% (+0,5% u odnosu na prosinac 2023.).
Potisnute aktivnosti u industriji koje obilježavaju kretanje u posljednje dvije godine nastavljaju se i na početku ove godine. Posljedica je to niza čimbenika koje su pogodile važne hrvatske trgovačke partnere, posebice njemačko izvozno i industrijski orijentirano gospodarstvo te se neizbježno prelijevaju i na domaće tržište.
U ovoj godini, u slučaju očekivanog blagog oporavka inozemne potražnje te izostanka šokova na svjetskim robnim tržištima industrija bi mogla dobiti potreban poticaj za postepen i umjeren oporavak. Uz učinak baznog razdoblja navedeno bi trebalo, prema našim očekivanjima, rezultirati rastom obujma industrijske proizvodnje za oko 2,5%. Međutim, rizici su raznoliki i značajni, a osim potencijalnih novih geopolitičkih šokova, u iste se može ubrojiti dugotrajnost restriktivne monetarne politike koja će zasigurno ograničavati planiranu proizvodnju i investicijske aktivnosti odnosno potražnju u gospodarstvima koji su naši najvažniji trgovinski partneri. Uz navedeno, prilagodba uslijed energetske tranzicije i postepeno restrukturiranje globalnih dobavnih lanaca zbog ranjivosti koje su se pokazale tijekom pandemije i/ili geopolitičkih trendova, također će imati određen utjecaj na industrijske aktivnosti.
