Pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo bogatstvo, a najsiromašniji imaju sve manje

Glavni je to zaključak izvješća nevladine organizacije Oxfam koje je predstavila uoči početka Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu, gdje se tradicionalno okuplja politička i gospodarska elita.

Oxfamovo izvješće kaže i da će jaz između bogatih i siromašnih vjerojatno nastaviti rasti te da će svijet u idućih deset godina dobiti prvog milijardera. Pritom su upozorili da siromaštvo u svijetu uz sadašnji razvoj događaja neće biti iskorijenjeno još najmanje 229 godina. Istaknuli su i ogroman porast nejednakosti od pandemije covida-19, pri čemu su današnji milijarderi diljem svijeta bogatiji za tri bilijuna eura (bilijun je tisuću milijardi) u odnosu na 2020. godinu, a njihovo bogatstvo raslo je tri puta brže od stope inflacije. .

Izvješće pod nazivom Inequality Inc. također napominje da je u sedam od deset najvećih svjetskih korporacija izvršni direktor ili glavni dioničar već milijarder, unatoč stagnaciji životnog standarda milijuna radnika diljem svijeta.

Među pet najbogatijih ljudi na svijetu su Elon Musk, Bernard Arnault, Jeff Bezos, Larry Ellison i Mark Zuckerberg. Prema podacima istraživačke tvrtke Wealth X, njihova ukupna imovina porasla je za 420 milijardi eura, odnosno za 114 posto. Ukupno bogatstvo najsiromašnijih 4,77 milijardi ljudi, koji predstavljaju 60 posto svjetske populacije, realno je smanjeno za 0,2 posto, prenosi Guardian.

"Ljudi diljem svijeta rade sve duže i duže, često za nisku plaću te u nesigurnim i opasnim uvjetima. U 52 zemlje svijeta prosječne realne plaće pale su za gotovo 800 milijuna radnika. Ti su radnici zajedno izgubili 1,3 trilijuna eura, što znači 25 dana izgubljene plaće za svakog radnika", stoji u izvješću.

U Davosu će se do petka održati 54. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Središnja tema sastanka je obnova povjerenja. Svijet svjedoči ratu u Gazi za koji se mnogi plaše da će prerasti u širi sukob u regiji. Sudionici događaja neće moći izbjeći ni rat u Ukrajini, prvi put će među gostima biti ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky. Sudionici će pozornost posvetiti i stanju svjetskog gospodarstva, globalnim trgovinskim napetostima, brzom razvoju umjetne inteligencije i borbi protiv klimatskih promjena.

U Davosu se ove godine očekuje oko 2.800 visokih gostiju, među kojima su američki državni tajnik Antony Blinken, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, izraelski predsjednik Izak Herzog, argentinski predsjednik Javier Milei, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon nazočit će događajima u utorak i srijedu iz Slovenije.

Osim toga, 148 najvećih svjetskih kompanija ostvarilo je zajedničku neto dobit od 1,8 bilijuna dolara od siječnja do lipnja prošle godine, što je skok od 52 posto u usporedbi s prosječnom neto dobiti 2018.-2020. Izvješće stoga poziva na porez na bogatstvo kako bi se uspostavila ravnoteža između radnika i superbogatih izvršnih direktora i vlasnika tvrtki, navodeći da bi takav porez svake godine u državnu blagajnu samo u Ujedinjenom Kraljevstvu donio 22 milijarde funti ako bi se primijenila stopa od 1 do 2%. na neto imovinu iznad 10 milijuna funti.

Oxfam je također primijetio da je Ginijev indeks, koji mjeri nejednakost, pokazao da je nejednakost u prihodima diljem svijeta sada usporediva s nejednakošću u Južnoj Africi. Ova zemlja se smatra najneravnopravnijom zemljom na svijetu.

Jedan posto najbogatijih na svijetu posjeduje 59 posto ukupne globalne financijske imovine, uključujući dionice, dionice i obveznice te udjele u privatnim tvrtkama.

"Svijet si ne može priuštiti još jedno desetljeće podjela. Ekstremno siromaštvo u najsiromašnijim zemljama i dalje je veće nego što je bilo prije pandemije, ali mali broj superbogatih i dalje marljivo radi kako bi u sljedećih deset godina postali prvi svjetski milijarderi . Zna