Proračunski deficit u EU i eurozoni zamjetno smanjen na početku 2023.

Na razini 20-člane eurozoni sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se u prvom tromjesečju na 3,2 posto, sa 4,7 posto u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca, što je bila njegova najviša razina od proljeća 2021., izračunao je europski statistički ured.

Na razini EU-a smanjio se na tri posto, sa 4,5 posto u razdoblju od listopada do prosinca, također najviše razine od proljeća 2021.

Pad deficita u odnosu na prethodno tromjesečje na oba područja proizlazi iz smanjenih ukupnih rashoda i povećanog nominalnog BDP-a, navodi Eurostat.

Mjere pomoći kojima su vlade ublažavale utjecaj visokih cijena energije snažno su utjecale na državni proračun u drugoj polovini 2022. i u prvom ovogodišnjem tromjesečju i većina država bilježila je manjak i na početku ove godine, utvrdili su statističari.

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u prvom tromjesečju ponovno bilježila Mađarska, od 11,1 posto.

Slijede Rumunjska, Francuska i Belgija, s manjkom od šest odnosno 5,1 i pet posto BDP-a.

Najmanji je bio u Luksemburgu i Švedskoj gdje je iznosio 0,6 posto BDP-a, a blizu je i Litva s manjkom od 0,7 posto.

Proračunski višak bilježile su samo Irska, Danska i Portugal, od 3,1 posto, odnosno tri i 2,8 posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.