GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ruska ekonomija pokazuje otpornost, tri su glavna razloga za to

Ruska ekonomija pokazuje otpornost, tri su glavna razloga za to
OTPORNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.02.2024 / 10:24
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
MOSKVA - U zadnje dvije godine protiv Rusije su uvedene brojne stroge sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu. Ipak, predviđanja o krahu ruskog gospodarstva nisu se ostvarila. Hoće li tako ostati i ubuduće?

Prošle su dvije godine od ruske invazije na Ukrajinu i postoji jedna stvar oko koje se ekonomisti slažu: rusko gospodarstvo nije propalo. A baš takav ishod su mnogi predviđali kada su Europska unija, SAD i drugi uveli sankcije bez presedana nakon invazije u veljači 2022.

Sada rasprava o ruskom gospodarstvu u zapadnim zemljama ima trezveniji ton. Malo tko više dovodi u pitanje njegovu otpornost. Neslaganje postoji oko toga koliko su čvrsti temelji za trenutne ekonomske pokazatelje u zemlji.

Međunarodni monetarni fond nedavno je prognozirao da će bruto domaći proizvod (BDP) u Rusiji ove godine porasti za 2,6 posto, što je veliko povećanje u odnosu na procjenu iz listopada. Osim toga stopa rasta u 2023. bila je veća od tri posto. U međuvremenu prihodi od nafte ponovo rastu, a nezaposlenost je na povijesno niskoj razini.

Ipak sumnje i dalje postoje. Kremlj je povećao izdatke za obranu do te mjere da će na to ove godine otići 40 posto svih proračunskih rashoda. To je ratna ekonomija, i to opasno pregrijana, kažu stručnjaci.

Postoji sve veći nedostatak radne snage, a visoka inflacija se zadržala. Sankcije također nastavljaju nanositi štetu, posebno zato zapadni dužnosnici traže uvijek nove načine da nanesu udarac potrošačkoj moći Moskve.

Elina Ribakova, ekonomistica Petersonovog instituta za međunarodno gospodarstvo, kaže za DW da postoje tri glavna razloga zašto se ruska privreda tako dobro održala.

Prvi je da je ruski financijski sustav bio dovoljno pripremljen za prvi val bankarskih i financijskih sankcija koji je uslijedio u prvih nekoliko tjedana, budući da je bio u režimu reagiranja na krizu od invazije na Krim 2014.

Drugi je da je Rusija mogla ostvariti ogromne zarade od izvoza nafte i plina 2022. jer su zapadne sile bile prespore da zaustave taj izvoz, čak i kada su cijene skočile nakon invazije.

A kao treći razlog Ribakova navodi to što kontrole izvoza nisu u dovoljnoj mjeri funkcionirale kako bi spriječile Rusiju da koristi treće zemlje za nabavku robe koja joj je potrebna za vojno-industrijski kompleks.

Međutim, Benjamin Hilgenstock iz Kijevske škole ekonomije kaže da su sankcije i dalje imale veliki utjecaj, iako je rusko gospodarstvo napredovalo bolje nego što se očekivalo. „I dalje stoji zaključak da se makroekonomsko okruženje za Rusiju značajno pogoršalo i da je mnogo toga posljedica sankcija", rekao je on za DW.

On ističe da su prihodi od ruskog izvoza nafte i plina pali u 2023. u usporedbi s 2022., kao i činjenicu da je ruska središnja banka morala povećati kamatne stope na 16 posto zbog visoke inflacije.

Ipak, relativno dobro stanje ruskog gospodarstva može se zahvaliti načinu na koji je Moskva zaobišla sankcije. Dva najupečatljivija su kako je zaobišla kontrolu izvoza da bi nastavila nabavljati zapadnu robu te kako je nastavila prodavati svoju naftu širom svijeta, unatoč tome što je zapadni savez uveo gornju granicu cijene nafte u prosincu 2022.

Cilj je bio da se zapadne usluge za transport ruske nafte ograniče ako se nafta ne proda ispod 60 dolara (56 eura) po barelu. Međutim, već skoro godinu dana Rusija prodaje svoju naftu po cijenama blizu tržišnih. To je uglavnom posljedica takozvane flote brodova u sjeni, koja je pomogla ruskoj nafti da stigne do tržišta u zemljama poput Kine, Indije i Pakistana, a da ne podliježe ograničenju.

Sjedinjene Države sve više sankcioniraju pojedinačne brodove i firme za koje vjeruju da krše gornju granicu, a Hilgenstock kaže da je to ključno za ograničavanje prihoda od ruskog izvoza nafte.

„Te mjere mogu efikasno izvući brodove iz flote u sjeni na značajno vremensko razdoblje", rekao je on.

U smislu ograničavanja načina na koji Rusija ima pristup zapadnim komponentama uvozom preko trećih zemalja, Hilgenstock kaže da banke imaju ključnu ulogu. On ističe izvršnu naredbu koju je američki predsjednik Joe Biden izdao u prosincu i kojom se odobravaju moguće sankcije stranim bankama ako dozvoljavaju transakcije koje pomažu u financiranju ruske vojno-industrijske baze.

„Financijske institucije imaju veliku ulogu kada je u pitanju provedba kontrola budući da imaju uvid u neke od ovih financijskih transakcija koje bi se možda fizički vrlo teško mogle dokazati", rekao je Hilgenstock.

Još jedan ključni pokretač ekonomskog učinka Rusije je potrošnja za obranu, koja je od 2021. godine utrostručena.

„Sada imate uglavnom ratno gospodarstvo", kaže Elina Ribakova.

Ona vjeruje da to povećava BDP, uz visoku javnu potrošnju koja potiče proizvodnju velikih količina projektila, artiljerije i dronova. I ističe: „Bilježe se brojne aktivnosti, ali srednjoročno to nije produktivna aktivnost. To nije dobro za ekonomiju.”

Chris Weafer, savjetnik za investicije koji je radio u Rusiji više od 25 godina, kaže da će biti negativnih dugoročnih posljedica ako se dodatna potrošnja bude odnosila uglavnom na „potrošnu" robu, a ne na dublje ulaganje u industrijsku bazu zemlje.

„Istrošit ćete svoje rezerve, a kada se sukob završi, završit ćete s puno oštećenijim gospodarstvom, s mnogo nedoumica oko toga što dalje trebate raditi", rekao je on za DW.

On kaže da je još jedan ključni element ratnog gospodarstva način na koji se promijenilo tržište rada. Regrutacija i činjenica da je oko milijun visokokvalificiranih radnika napustilo Rusiju od 2022. znači da sada postoji nedostatak radnika u više branši. Nezaposlenost gotovo da i ne postoji, ali plaće su značajno porasle tijekom 2023. „Taj porast prihoda je zaista bio veliki pokretač ovog rasta inflacije“, rekao je on za DW.

No rusko gospodarstvo je i ranije prkosilo predviđanjima kolapsa. Weafer kaže da je ogromna baza resursa u zemlji konstantno podcjenjivana kada su sankcije uvedene, ukazujući na kontinuiranu važnost ruske nafte i plina na globalnim tržištima, kao i robe poput uranija, koji SAD i dalje kupuje u velikim količinama.

On kaže da se posebno EU previše bavio onim što on naziva „političkom ekonomijom“. „Oni će reći kako se 'gospodarstvo nije urušilo 2022. ili 2023. godine, ali hoće sada zbog vojne industrijske potrošnje", kaže on. I dodaje: „No to je samo politička ekonomija. To je samo želja.“

Za Ribakovu, sudbina Ukrajine ostaje usko povezana s gospodarskim učinkom Rusije. Ona kaže kako je od vitalnog značaja da zapadni saveznici učine više kako bi se dodatno ograničili kapaciteti Kremlja za vođenje rata, mada sankcije nikada neće biti dovoljne da zaustave rusku agresiju.

„Jednom rukom pružamo financijsku podršku Ukrajini, a drugom Rusiji. Još uvijek kupujemo njihovu energiju, ne pridržavamo se u potpunosti gornje granice cijene nafte i embarga, a još uvijek se potpuno ne provodi ni kontrola izvoza", kaže ona. „To je ogroman problem."

Tagovi: ruska ekonomija, rusija, ribakova, nafta, gazprom, oružje, ukrajina, sankcije
PROČITAJ I OVO
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE