Slovenija: Rad od kuće oštro pao nakon pandemije

Nakon što je covid-19 značajno povećao opseg rada od kuće, on se ponovno polako smanjuje. Broj prijava za rad na daljinu iz pretkoronske 2019. i dalje je više od 30 puta veći, ali je istovremeno, prema dosadašnjim podacima, gotovo upola manji nego lani i gotovo 70 posto manji nego 2021. .

U Sloveniji evidenciju rada od kuće vodi Inspektorat za rad Republike Slovenije. Prema podacima STA-e, u pretkoronskoj 2019. godini za rad na daljinu bilo je prijavljeno 2037 radnika, 2021. 217.428, lani 121.981, a ove godine do 11. prosinca 69.101 radnik.

Kao što je vidljivo, ove je godine uvjerljivo najviše zaposlenih od kuće radilo u siječnju, njih 13.546. To je ipak puno manje nego lani u siječnju, kada je mikronska inačica koronavirusa bila u porastu, au tom obliku radile su 39.304 osobe.

Za rad na daljinu ove je godine u rujnu službeno prijavljeno više od 7000 ljudi (7478). Najmanje ih je pak od kuće radilo u kolovozu (3226) i travnju (3585). Od 1. do 11. prosinca za ovu vrstu posla bilo je prijavljeno 2495 radnika.

Stoga postoje različiti brojevi između pojedinih mjeseci. Osjetan je skok nakon travnja, jer je u svibnju 6459 zaposlenika radilo na daljinu, u lipnju 5161, a u srpnju 4152 zaposlenika unatoč godišnjim odmorima.

U inspektoratu ovakav trend pripisuju toplinskim valovima, jer je radni dan lakše uskladiti kod kuće nego kod poslodavca, "riječ je naravno o uredskom poslu". "Međutim, uredski posao uglavnom se obavlja kod kuće pomoću računala i informatičke tehnologije", dodaju.

Poslodavac je dužan, sukladno Zakonu o radnim odnosima, s radnicima koji rade na daljinu sklopiti ugovor o radu od kuće, bez obzira radi li se o novom radnom mjestu ili ne, te njime utvrditi prava, obveze i uvjete koji ovise o prirodi rad kod kuće.

S tim u vezi, novine su bile obećane u amandmanu na ovaj zakon, ali su ispale u verziji koja je konačno potvrđena u Saboru početkom studenog.

U početku je bilo predviđeno da se aneksom ugovora o radu može naručiti rad od kuće, a poslodavac bi morao odgovoriti i obrazložiti eventualno odbijanje.

Sa strane poslodavaca zamjerili su veliku količinu podataka koje bi, prema tadašnjem prijedlogu, trebalo prijaviti inspekciji kada se planira rad od kuće, jer bi to predstavljalo administrativno opterećenje za kadrovske službe. Zalagali su se da se prijavljuju samo podaci koji su prijeko potrebni sa stajališta kontrole. Također su se nadali da će dovršiti aplikaciju za rad na daljinu na način koji će biti lakši za korištenje u smislu povezivanja s postojećim bazama podataka, omogućavanja ispravaka i dodavanja opcija automatskog dovršavanja.

Sindikalci su u međuvremenu upozorili da oni koji rade od kuće često rade u nezdravom radnom okruženju, jer imaju neadekvatne radne površine, stolice, svjetiljke i slično, te da rade bolesni, što dovodi do umjetnog smanjenja izostanak s posla i opasan porast prezentizma.

Prilikom usvajanja izmjene Zakona o radnim odnosima, ministar rada Luka Mesec najavio je uskoro ponovno otvaranje zakona, a tada bi socijalni partneri trebali pokušati uskladiti sva pitanja koja su ostala neriješena, pa tako i rad od kuće.

U međuvremenu je inspekcija za STA istaknula da je poslodavac već sada "dužan osigurati sigurnost i zdravlje radnika na radu i na mjestima izvan sjedišta poslodavca i za koje su se radnik i zaposlenik sporazumjeli".

„I radna okolina kod kuće mora ispunjavati uvjete za siguran i zdrav rad na isti način kao da se isti rad obavlja kod poslodavca. To se odnosi i na javni i na privatni sektor, odnosno svugdje gdje se primjenjuje zakonodavstvo u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu", naveli su. "U tu svrhu mora procijeniti novonastale rizike, provjeriti prikladnost uvjeta kod kuće i također poduzeti sve potrebne mjere za rad kod kuće", dodali su.

Inspektori nemaju izravne ovlasti za pregled privatnih prostorija radnika koji rade kod kuće, pa takve nadzore i ne provode.