Šonje je naveo da je statistika neumoljiva. “Činjenica je da Hrvatska ima jednu od najvećih stopi rasta BDP-a u Europi koju prati i rast zaposlenosti, a otkada se inflacija smiruje prati ju i rast realne plaće koja je sada rasla oko 10 posto”, rekao je Šonje za N1 televiziju.
“Sa 2 posto rasta u prošloj godini bit ćemo prvi ili drugi u EU-u, a sve govori da će se to nastaviti i ove godine. Ali mi iskačemo jer je u Europi loša ekonomska situacija. Njemačka je imala mali pad od 0,3 posto, što se prelilo na ostale zemlje, a mi zbog potrošačkog optimizma i značajnog korištenja EU fondova, oko 5 posto BDP-a prošle godine imamo drugačiji trend. Prvi put u povijesti jer je prije drugima bilo dobro, a nama loše”; dodao je.
Upozorio je da rast od 2 posto nije neki spektakl te bi trebalo razgovarati o dugom roku, što će biti 2030. ili 2035.
“Kada se govori o europskom tigru, to je Irska, ali azijski tigrovi i irski su imali stope rasta od 5-8 posto, a i ovdje govorimo od 2-3. Mi nismo nikakav tigar, iskačemo jer je drugima loše. Mi bismo mogli biti tigar, ali o tome se ne priča jer svi pričaju samo o preraspodjeli, a premalo o reformi. Kod tih tigrova je stopa privatnih investicija i njihova kvaliteta je iznimno visoka, mi to nemamo nešto osobito i ne možemo se zvati ekonomskim tigrom”, naveo je Šonje.
Smatra da su vladine politike dijelom zaslužne za ovaj rast jer je amortiziran udar cijena energenata što je omogućilo gospodarstvu da dalje raste.
“Bilo je nekih poreznih rasterećenja koja uvijek treba pohvaliti, ali i činjenica da su EU fondovi značajno došli, ali oni su primarno za javni sektor, ne za privatni. No ovo je rast zasnovan na domaćoj potražnji, mi ne vidimo neki bum naše međunarodne konkurentnosti, a ovako mala zemlja zavisi dugoročno o tomu”, objasnio je.
“Ova priča s EU fondovima će trajati još neko vrijeme, mi ćemo neko vrijeme moći koristiti ta sredstva, no značajni prirast toga će biti sve manji i manji, a nakon 2030. će se prepoloviti. Naš rast će postupno padati u tom smislu i mi trebamo nove izvore punjenja proračuna, a to su privatne investicije. Međunarodno konkretnost se odnosi na efikasnu javnu administraciju gdje je došlo do nekih pomaka, ali ima velikog prostora za unaprjeđenje. Vi kada digitalizirate proces vi smanjujete mogućnost korupcije”, naveo je.
