Stagnacija hrvatske prerađivačke industrije

Navedeno se odrazilo i na podatke o BDV-u, prema kojima prerađivačka industrija od posljednjeg tromjesečja 2022. godine negativno doprinosi ekonomskoj aktivnosti. Zadnje tromjesečje 2023. donijelo je solidnu godišnju stopu rasta obujma industrijske proizvodnje, djelomično na krilima baznog učinka, ali i kolebljive proizvodnje energije. Trendovi u 2024. ovisit će o vanjskotrgovinskoj potražnji, odnosno o razvoju gospodarske situacije u važnim trgovinskim partnerima.

U prosincu 2023. pad obujma industrijske proizvodnje za 0,9% godišnje

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja zabilježila je pad u prosincu u odnosu na isto razdoblje 2022. za 0,9%, što je prvo smanjenje obujma na godišnjoj razini nakon kolovoza 2023. U odnosu na studeni, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam industrijske proizvodnje skromniji je za 4,3%, što je najsnažniji pad na mjesečnoj razini od travnja 2020. Posljedica je to mješovitih promjena unutar prerađivačke industrije (-5,4% na mjesečnoj razini), odnosno pada u kategorijama kapitalnih proizvoda, ali i kolebljive proizvodnje energije.

Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivna promjena ostvarena je u prosincu kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (+1,4%), treći mjesec zaredom. S druge strane, negativne promjene evidentirane su kod proizvodnje Intermedijarnih dobara (-0,4%), Energije (-9,3%) i Kapitalnih proizvoda (-15,3%). Proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju je stagnirala u odnosu na studeni.

U posljednjem tromjesečju 2023. zabilježen je kalendarski prilagođen rast za 1,6% u odnosu na posljednje tromjesečje 2022. Posljedica je to i učinka baznog razdoblja s obzirom na to da je prema kraju 2022. proizvodnja prema tekućim kretanjima bila relativno prigušena, što je bila posljedica i početka prelijevanja slabljenja aktivnosti na inozemnom tržištu. Bez obzira na relativno snažan mjesečni pad na kraju prošle godine, u razdoblju listopad-prosinac 2023. u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2023., zabilježen je rast na tromjesečnoj razini za 0,6% (sezonski i kalendarski prilagođeno). Solidna pozitivna promjena bila je i pod utjecajem pod utjecajem proizvodnje energije, čija su kretanja često kolebljiva.

Otežani poslovni uvjeti u industriji, a osobito u prerađivačkom sektoru, odražavali su se na podacima gotovo tijekom cijele ove godine, pa je u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. industrijska proizvodnja zabilježila minimalan pad (-0,1%) (kalendarski prilagođeni podaci). U prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, obujam je stagnirao u odnosu na siječanj-prosinac 2022. U istom razdoblju na godišnjoj razini Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 5,3%, a Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija skroman rast za 0,9%.

U promatranom razdoblju u odnosu na siječanj-prosinac 2022. pozitivne promjene ostvarili su Kapitalni proizvodi (+5,6%), gdje je, isključujući kolovoz i prosinac 2023., godišnji rast trajao od lipnja 2020. te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,3%). S druge strane, godišnji pad proizvodnje bilježe Intermedijarni proizvodi (-2,8%) te Energija (-0,6%). Dvoznamenkasto smanjenje bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,3%), što je djelomično i očekivano s obzirom na prigušenu potražnju te posljedičnu prilagodbu proizvodnih procesa.

Aktivnost u industriji bila je u posljednje dvije godine potisnuta raznim čimbenicima, poput redistribucije potrošnje s roba na usluge završetkom pandemije (primjetno, primjerice, u dvoznamenkastim negativnim godišnjim promjenama kod Proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda ili u godišnjem smanjenju Proizvodnje namještaja), zatim snažnim energetskim šokom, koji je u Europi, kao energetski zavisnom kontinentu, prouzročio energetsku krizu i dobrim dijelom utjecao na jačanje cjenovnih pritisaka, što se posljedično odrazilo na pooštravanje uvjeta financiranja. Budući da je navedeno pogodilo važne hrvatske trgovačke partnere, posebice njemačko izvozno i industrijski orijentirano gospodarstvo, prigušene aktivnosti neizbježno su se prelile i na domaće tržište pa se prerađivački sektor u Hrvatskoj također pronašao u fazi recesije.

U godini pred nama oporavak industrije?

U slučaju očekivanog blagog oporavka inozemne potražnje te izostanka šokova na svjetskim robnim tržištima tijekom 2024. industrija bi mogla dobiti potreban poticaj za postepen i umjeren oporavak. Uz učinak baznog razdoblja navedeno bi trebalo, prema našim očekivanjima, rezultirati rastom obujma industrijske proizvodnje za oko 2,5%.

Međutim, rizici su raznoliki i značajni, a osim potencijalnih novih geopolitičkih šokova, u iste se može ubrojiti dugotrajnost restriktivne monetarne politike koja će zasigurno ograničavati planiranu proizvodnju i investicijske aktivnosti odnosno potražnju u gospodarstvima koji su naši najvažniji trgovinski partneri. Uz navedeno, prilagodba uslijed energetske tranzicije i postepeno restrukturiranje globalnih dobavnih lanaca zbog ranjivosti koje su se pokazale tijekom pandemije i/ili geopolitičkih trendova, također će imati određen utjecaj na industrijske aktivnosti.