Bernardić pozvao DORH da istraži nabavu plina za Gradsku plinaru

Predsjednik Gradske organizacije Davor Bernardić ocijenio je na konferenciji za novinare da nije slučajno da se višak plina iz HEP-ovih skladišta prodavao po niskim cijenama onima koji su ga imali gdje skladištiti.

Kako se napominje u priopćenju stranke, vlada je 14. rujnae donijela Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije kojom je propisano da će INA podići za 10 posto proizvodnju plina i sav plin prodavati HEP-u po cijeni od 41 euro za megavatsat, a kako je bila blaga zima, potrebe za plinom su bile manje, HEP-ova skladišta napunjena te je HROTE sukladno propisima taj višak prodavao po niskim cijenama onima koji su ga imali gdje skladištiti.

"Nitko iz Vlade nije reagirao i rekao da dobivamo više plina nego što ga možemo plasirati. Ne mogu se oteti dojmu da je to bilo namjerno. Zadnja cijena po kojoj se taj plin prodavao bila je 11€/MWh. Dakle HEP je na svaki MWh gubio 30 eura. Ako premijer nije znao, netko je znao", ustvrdio je.

Upitao se gdje su Nadzorni odbor tvrtki, savjetnici, ministar. "Premijer i ministri kao i u slučaju INA, opet ništa ne znaju, a država trpi milijarde kuna štete. Je li to moguće? Naravno da nije", dodao je.

Kako se ističe u priopćenju, većinu tog jeftinog plina, navodno 63 posto, kupio je PPD te ga prodao Gradskoj plinari Zagreb – Opskrbi, po cijeni od 106 eura za megavatsat "odnosno po 964 posto većoj cijeni od one po kojoj ga je nabavio."

"Gradonačelnik pere ruke i traži tuđu odgovornost, a upravo je riječ o poslovnim odlukama donesenim u njegovo vrijeme od strane direktora u Holdingu koje je sam imenovao. Ovdje se ne može više izvlačiti na Milana Bandića, napravljeni su deseci milijuna eura štete", upozorio je Bernardić.

Smatra kako Tomaševićeva odgovornost nije ništa manja od odgovornosti ministra ili uprave HEP-a, a cijeli slučaj "još jednim dokazom koordiniranog djelovanja HDZ-a i Možemo!, sada kad je lopovluk u pitanju."

Kritizirao je i najavu izdavanja obveznice Zagrebačkog holdinga vrijednu nešto više od 305 milijuna eura upozorivši kako, za razliku od obveznica izdanih 2016., kada je kamata po obveznicama iznosila 3.875 posto odnosno ukupni prinos na razdoblje od 7 godina iznosio 4,35 posto, aktualni plasman obveznica karakterizira kamatna stopa od 4,9 posto odnosno prinos na razdoblje od 5 godina u visini od 4,94 posto.

Po njegovim riječima, Tomašević tako pogoduje bankama čiji predstavnici sjede po NO Holdinga, narastao je kreditni rejting, a uvjeti su nepovoljniji.

"Obveznice se izdaju pod nepovoljnijim uvjetima nego 2016., te će za kraće vrijeme financiranja Zagrebački holding morati ispuniti veću financijsku obvezu prema investitorima. Navodne mizerne pozitivne poslovne rezultate postižu novim zaduženjima, otkazima i poskupljenjem usluga", ustvrdio je.