NE Krško 1. travnja kreće u redovni remont

U 31. ciklusu koji upravo završava, elektrana je proizvela 8.569.986,75 megavatsati električne energije, što je 1,84 posto više od planiranoga. Prošle godine NEK je drugi put u pogonskom vijeku prekoračio proizvodnju od šest milijardi kilovatsati električne energije, a pokazatelj raspoloživosti elektrane iznosio je 99,6 posto.

Ovogodišnji remont, navodi se, zahtjevan je po opsegu i sadržaju, te u uvjetima neizvjesnosti razvoja epidemije.

Zbog remonta pripremljeno je 4.000 radnih naloga, a izvest će se oko 40.000 remontnih aktivnosti. Sve radove vode i nadziru zaposlenici NEK-a, a u remontnim radovima sudjelovat će oko 1.800 radnika iz Hrvatske i Slovenije, te izvođači specifičnih radova u nuklearnoj industriji iz međunarodnog okruženja.

Tijekom remonta novima će se zamijeniti 56 od 121 gorivog elementa, provest će se opsežan standardni program održavanja i provjeravanja strojne, električne i mjernoregulacijske opreme te će se nadzornim testovima provjeriti i osigurati da su sustavi, strukture i komponente sposobne obavljati svoju zadaću.

Uz ostale radove, ove je godine planirano i 13 većih tehnoloških modernizacija. Završit će se, primjerice, modifikacija drenaža na linijama brtvene vode reaktorskih crpki, kao i sanacija odnosno navarivanje sloja otpornijeg na eroziju u glavnim cjevovodima među visokotlačnom turbinom, separatorima vlage i pregrijačima pare.

Većina modernizacija dio je projekata Programa nadogradnje sigurnosti, koji proizlazi iz spoznaja industrije nakon događaja u Japanu 2011. godine i iz administrativnih zahtjeva. To obuhvaća ugradnju dodatnih sigurnosnih sustava za osiguravanje hlađenja jezgre u reaktoru i istrošenog goriva, a pridonosi još većoj otpornosti elektrane na prirodne i ostale malo vjerojatne događaje. Izgradnjom dodatnih sustava NEK će, prema sigurnosnim kriterijima, biti usporediv s novim nuklearnim elektranama.

Započela je i gradnja suhog skladišta istrošenog goriva. Važna sigurnosna nadgradnja jest i suho skladištenje istrošenog goriva koje se u svijetu smatra najprimjerenijim privremenim skladištenjem te je stoga i najraširenije. To skladištenje znači prelazak od aktivnih rješenja u pasivna jer za hlađenje nije potreban dodatan uređaj, sustav ili energent.

Pred elektranom su, ističe se, i administrativni postupci odnosno pregledi, čiji će pozitivni rezultati potvrditi mogućnost produljenja pogonskog vijeka elektrane za dvadeset godina.

"Uvjereni smo da ćemo uspješno završiti sve postupke jer smo u svim godinama pogona stručno vodili elektranu, savjesno je održavali i stalno modernizirali. Naša vizija dugoročnog pogona NEK-a u kombinaciji s obnovljivim izvorima osigurava energetsku sigurnost, dostupnost električne energije za gospodarstvo i domaćinstva te razvoj elektroenergetike", zaključuje se u priopćenju.