Norveška bi mogla ograničiti izvoz struje iz hidroelektrana

Norveška oko 90 posto električne energije proizvodi u hidroelektranama, a njezino tržište povezano je s nordijskim susjedima, ali i s Britanijom, Njemačkom i Nizozemskom.

Ovog ljeta razina vode u ključnim akumulacijskim jezerima pala je na rekordno niske razine, podižući cijene električne energije za kućanstva i kompanije, navikle na jeftinu energiju.

Početkom mjeseca vlada je najavila strožu regulaciju proizvodnje struje, dodavši da bi na kraju mogla ograničiti i izvoz kako akumilacijska jezera ne bi ostala bez vode, ne navodeći pojedinosti.

Operateri prijenosnih sustava u Danskoj, Finskoj i Švedskoj odmah su reagirali, pozivajući Norvešku da preispita svoju odluku, koja bi, kako tvrde, mogla negativno utjecati europsko tržište električne energije.

Norveški ministar za naftu i energetiku Terje Aasland odgovorio je da su najavljeni koraci nužni i u interesu susjeda, budući da će osigurati uvjete da proizvodnja struje u hidroelektranama i u budućnosti bude dopuna nestabilnoj struji iz vjetroelektrana.

"Ostanu li naši rezervoari bez vode, svjetla će se u Norveškoj ugasiti pa nećemo imati čime pomoći ako Danska ili Njemačka ne budu imale vjetra", rekao je norveški ministar u razgovoru za Reuters.

Inicijativu je usporedio s nastojanjem Europske unije da odredi minimalnu razinu plina u skladištima uoči sezone grijanja.

"(U EU) smanjuju proizvodnju u plinskim elektranama na minimum kako bi uštedjeli plin za zimu", objasnio je Aasland.

Norveška primjenjuje isto načelo, ali na temelju skladištenja hidroenergije, dodao je.

Nema tu nikakve drame, smatra norveški ministar.

Mjere koje bi mogle dovesti do ograničenja izvoza ne bi se temeljile na cijeni, već na sigurnosti opskrbe, istaknuo je Aasland, naglasivši da je Norveška i dalje spremna na prekograničnu energetsku suradnju.

"I nama je potreban uvoz kada imamo malo vode u akumulacijama", podsjeća.