ENERGETIKA
Razmatra se proširenje interkonekcije između plinovodnih sustava Hrvatske i Slovenije |
   |
| Objavljeno: 13.04.2023 / 14:13 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Nastavno na susret predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Republike Slovenije Roberta Goloba, održanog u ožujku ove godine na kojem je jedna od tema bila i energetska suradnja između susjednih država, danas je u Zagrebu održan radni sastanak između predstavnika slovenskog i hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinovodi i Plinacro te predstavnika tvrtke LNG Hrvatska. |
|
Predstavnici Plinacra, na čelu s predsjednikom Uprave Ivicom Ararom i članicom Uprave Darijom Krstičević, ugostili su predstavnike Plinovoda, na čelu s direktorom Marjanom Eberlizom te direktora LNG Hrvatska Hrvoja Krhena, kako bi raspravili mogućnost proširenja interkonekcije hrvatskog i slovenskog plinovodnog sustava te u konačnici opskrbe Slovenije, središnje te istočne Europe plinom koji dolazi iz LNG terminala na otoku Krku, a sve u cilju jačanja sigurnosti opskrbe i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Sve strane izrazile su spremnost za suradnju na razvoju ovog strateški iznimno važnog projekta. „Svjestan odrednica iz strategije i geostrateške pozicije Hrvatske i potencijala koji postoji za dodatni tranzit plina prema tržištima u regiji, Plinacro aktivno priprema cijeli niz projekata u cilju povećanog transporta plina prema regiji. U tu svrhu prate se smjernice i aktivnosti Europske komisije koja je izradila REPowerEU plan i predložila cijeli niz projekata, te smo spremni u vrlo kratkom roku pokrenuti izgradnju dodatnih tranzitnih kapaciteta“, istaknuo je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar. Povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje i izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo stvorit će se osnovni preduvjet za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji. Zahvaljujući pravodobnom planiranju i razvoju projekta očekivanja su da će plinovod Zlobin – Bosiljevo biti izgrađen u roku od dvije do dvije i pol godine. Okosnica moguće opskrbe Slovenije, Austrije i ostalih zemalja u središnjoj Europi temelji se na proširenju kapaciteta postojećeg plinovoda Lučko-Zabok-Rogatec što bi se postiglo izgradnjom paralelnog plinovoda većeg promjera i većeg radnog tlaka – sustav plinovoda Lučko-Zabok-Jezerišće - Sotla (70km). Plinovodi prema Sloveniji nalaze se na zadnjoj PCI listi. Postupci nabave i ugovaranja opreme i radova mogu započeti odmah po osiguranju potrebnih financijskih sredstava i donošenju konačne investicijske odluke. |
|
|
| Tagovi: Plinacro, Plinovodi, LNG Hrvatska, Ivica Arar |
| PROČITAJ I OVO | ||
| HERA poništila postupak odabira opskrbljivača javne usluge opskrbe plinom |
| ZAGREB - Hrvatska energetska regulatorna agencija u petak je objavila da je poništila postupak odabira opskrbljivača javne usluge opskrbe plinom, jer je analiza ponuda "ukazala na rizik od mogućeg značajnog povećanja tržišne koncentracije u segmentu javne usluge opskrbe plinom, kao i mogućih povezanih problema u sigurnosti opskrbe plinom". |
| Gen-I izdao zelene obveznice u vrijednosti od 50 milijuna eura |
| LJUBLJANA - Kompanija Gen-I izdala je danas obveznice vrijedne 50 milijuna eura. Riječ je o petogodišnjim zelenim obveznicama s oznakom GE03 i godišnjom kamatom od 5,20 posto. |
| Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače |
| LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima prema 90 dolara budući da su ulagače ohrabrile optimistične poruke američke ministrice financija o gospodarskom rastu i inflaciji. |
| Niže cijene prirodnog plina smanjile kvartalnu dobit Exxonmobila |
| NEW YORK - Američki naftni div Exxonmobil u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježio dobit od 8,2 milijarde dolara, što je 28 posto manje nego u istom razdoblju lani. |
| TotalEnergies blago povećao kvartalnu dobit |
| PARIZ - Francuski energetski div TotalEnergies u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvario neto dobit od 5,7 milijardi dolara (5,3 milijarde eura), što je tri posto više nego godinu ranije. |
