GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rusi će graditi i drugu veliku nuklearku u Turskoj

Rusi će graditi i drugu veliku nuklearku u Turskoj
INVESTICIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.03.2024 / 08:15
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
ANKARA - Rusi namjeravaju graditi i drugu nuklearnu elektranu u Turskoj. Turski energetski stručnjaci upozoravaju Ankaru da se ne oslanja previše na Rusiju. Njemačka se često spominje kao negativan primjer.

Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, je u travnju 2023. godine slavio pokretanje prvog reaktora u prvoj nuklearnoj elektrani u Turskoj riječima:

„Turska sada ulazi u ligu zemalja koje posjeduju nuklearnu moć." Radovi na izgradnji nuklearne elektrane Akkuyu u južnoturskom gradu Mersinu još uvijek traju. Prema službenim podacima, elektrana bi u budućnosti trebala pokrivati oko 10 posto turske energetske potrebe. Elektrana bi trebala opskrbljivati strujom oko 12 milijuna turskih potrošača. Na izgradnju je već uloženo oko 20 milijardi dolara.

Prvi od ukupno četiri reaktora u Akkuyu otvoren je 2023. godine neposredno prije predsjedničkih izbora - što su mnogi promatrači smatrali izbornom propagandom. Ova suradnja, kako je službeno opisano, predstavlja „najveću suradnju u povijesti tursko-ruskih odnosa" i slavi se kao uspješna priča Turske.

Prva nuklearna elektrana u Turskoj prvobitno je u potpunosti pripadala ruskoj državnoj korporaciji Rosatom. Ugovorom je dogovoreno da će većinski vlasnik elektrane i ubuduće biti Rusija. U ugovoru se navodi da ukupni udio ruskih kompanija i vlasti nikada ne smije biti manji od 51 posto. Iako je prvobitno najavljeno da će preostalih 49 posto dionica biti prodano turskim investitorima, to se do sada nije dogodilo.

U upravnom odboru "Akkuyu Nükleer A.S." do sada je bio samo jedan Turčin, a on je u međuvremenu dao otkaz. Poslovni čovjek Cüneyd Zapsu obrazložio je svoju odluku time što "njegov zahtjev za pristup fizičkim sastancima, kao i informacijama i dokumentima koji se odnose na pitanja od javnog interesa, nije ispunjen". Danas u odboru kompanije više nema turskih državljana.

Članica NATO-a Turska teži da postane energetski neovisna. Već nekoliko godina planira izgradnju druge nuklearne elektrane u gradu Sinopu na obali Crnog mora - direktno nasuprot Rusiji. Turska je dosad pregovarala o izgradnji planirane elektrane s SAD-om, Japanom, Južnom Korejom i Rusijom. Vlada u Ankari također planira izgradnju treće elektrane: u Igneadi, Kirklareliju, nekoliko kilometara udaljenoj od granice EU-a. Za to razmatraju suradnju s Kinom.

Sada se čini da se planovi za drugu elektranu u Sinopu počinju konkretizirati. I ova će vjerojatno biti u vlasništvu Rusije. "Predsjednik Erdogan jasno je rekao da je Turska donijela političku odluku da nas angažira za izgradnju nove nuklearne elektrane", izjavio je prošlog tjedna u Državnoj Dumi Aleksej Lihačev, generalni direktor Rosatoma. Turska strana do sada nije odgovorila na ove izjave. Na sastanku s Putinom u Sočiju u rujnu 2023. Erdogan je pohvalio Akkuyu i dao znak za daljnje produbljivanje suradnje riječima: "Vjerujem da ćemo moći napraviti korak i u vezi s elektranom u Sinopu."

Prema navodima promatrača, ovakav korak će produbiti energetsku ovisnost Turske o Rusiji i dodatno opteretiti već teške odnose sa Zapadom. Umirovljeni veleposlanik Mithat Rende smatra da Rusija ulaganjem u turske nuklearne elektrane želi narušiti solidarnost unutar NATO-a. Vrijeme objave Lihačevove izjave navodno je pažljivo izabrano kako bi se oštetili tursko-američki odnosi, za koje se zapravo činilo da se poboljšavaju.

Energetski stručnjak Ali Arif Aktürk također naglašava strateško značenje postrojenja za Rusiju. "Ruski cilj nije samo ulaganje u nuklearnu energiju, već i ulaganje u jednu državu članicu NATO-a", rekao je Aktürk.

Odlučujuća je lokacija oba postrojenja. Akkuyu je sagrađen na obali Sredozemnog mora, dok bi postrojenje u Sinopu trebalo biti izgrađeno na najsjevernijoj točki te zemlje, na obali Crnog mora. Stručnjaci upozoravaju na rizike da se na obali ova dva strateški važna mora izgrade nova nuklearna postrojenja pod ruskom kontrolom. Aktürk strahuje da bi Rusija u budućnosti čak mogla spriječiti ratne brodove da pristanu u ovim lučkim gradovima preko svojih zakonskih privilegija.

Dok zapadne zemlje trenutno rade na smanjenju svoje ovisnosti o ruskoj energiji i diverzifikaciji svoje energetske sigurnosti, Turska i dalje ostaje uz Rusiju.

Jedno od obećanja vezanih za Akkuyu je da će Turska, zahvaljujući elektrani, postati energetski neovisnija. Međutim, stručnjaci tvrde suprotno.

Od početka rata u Ukrajini, Turska je postala jedan od najvažnijih uvoznika ruske energije. Zbog toga Turska od početka sukoba ima popuste do 30 posto na ruske proizvode. Prema analizi Reutersa, turske vlasti i kompanije su povećale uvoz ruske nafte i time u 2023. godini uštedjele oko dvije milijarde dolara.

Turska trenutno uvozi oko 40 posto svog uvezenog prirodnog plina iz Rusije. Prema podacima Udruženja turskih inženjera i arhitekata (TMMOB), Rusija je najvažniji uvozni partner Turske kada je u pitanju prirodni plin. Oko četvrtine ukupne turske potrošnje energije dolazi iz Rusije.

Prema trenutnim podacima Regulatorne agencije za energetsko tržište (EPDK), ovisnost Turske o Rusiji u pogledu sirove nafte i naftnih proizvoda sada iznosi 68 posto. Ovaj udio krajem 2022. godine bio je oko 41 posto.

Diplomat Rende kaže da bi izgradnja druge elektrane, koju gradi Rusija, produbila ovisnost Turske.

"Ono što nam zapravo treba je uravnotežena energetska politika. Po mom mišljenju, nije pametno dugoročno se toliko oslanjati na jednu zemlju, bez obzira o kojoj se zemlji radi", kaže Rende. On navodi primjer Njemačke: "Njemačka teška industrija došla je u velike probleme nakon što je počeo rat u Ukrajini."

To potvrđuje i energetski stručnjak Necdet Pamir. "Kada je riječ o Akkuyuu, Turska je 100 posto ovisna o Rusiji. To je izuzetno rizično. Bez obzira na to o kojoj zemlji postanete toliko ovisni, to predstavlja ogroman problem za energetsku sigurnost, ekonomsku sigurnost i vanjsku politiku", kaže Pamir. „Turska ide pogrešnim putem u pogledu opskrbe energijom", kaže Pamir i dodaje: "Trebali bi zapravo promovirati obnovljive izvore energije i provoditi politiku povećanja energetske efikasnosti. Umjesto toga, govore o izgradnji dodatnih nuklearnih elektrana. To je pogrešno - jednostavno pogrešno."

Kao i mnogi drugi promatrači, Rende ističe da Turska ima poteškoća u pronalaženju izvora financiranja za svoje nuklearne elektrane. Rende smatra da u današnjim okolnostima gotovo nijedna zemlja na svijetu ne bi ulagala u izgradnju nuklearne elektrane u inozemstvu.

Također, vjerojatno ne dolazi do transfera tehnologije iz Rusije u Tursku: uranij, kao i svi potrebni materijali i oprema, se uvoze iz Rusije. Turskoj ne nedostaje samo kapacitet za obradu, već i rudna bogatstva: zalihe uranija u Turskoj skoro da ne postoje. Ovaj problem bi se također pojavio i kod drugog nuklearnog postrojenja u Sinopu, naglašava Aktürk.

Aktürk napominje da postoje mnoga neodgovorena kritična pitanja. Neka se odnose na ruski utjecaj na projekte, a neka na nuklearnu energiju kao izvor energije općenito: "Hoće li doći do transfera tehnologije? Gdje će se skladištiti gorivo i koliko? Hoće li biti kazne ako se to gorivo ne isporuči na vrijeme? Kako ćemo se nositi s odlaganjem nuklearnog otpada?" Aktürk dodaje još jedno pitanje koje zvuči pomalo retorički: "Mogu li ljudi i zemlje koji će biti odgovorni za projekt uopće izgraditi kulturu povjerenja?"

Putin planira, osim izgradnje nuklearnih elektrana, Tursku pretvoriti u tzv. "Plinski centar" - što znači izvoz ruskog plina preko Turske u Europu. Erdogan podržava tu ideju. Nakon predstojećih predsjedničkih izbora u Rusiji i lokalnih izbora u Turskoj, na proljeće, Putin će posjetiti Tursku. Proširenje energetske suradnje vjerojatno će biti jedna od tema razgovora.

Tagovi: nuklearke, turska, investicije, erdogan, rosatom, putin
PROČITAJ I OVO
Geoplin: Slovenija se više ne oslanja na ruski plin
PLIN
Geoplin: Slovenija se više ne oslanja na ruski plin
LJUBLJANA - Geoplin kupuje plin temeljem ugovora s alžirskim Sonatrachom i temeljem kratkoročnih ugovora za kupnju na likvidnim tržištima u EU.
Iranske neizvjesnosti spustile cijene nafte
NAFTNO TRŽIŠTE
Iranske neizvjesnosti spustile cijene nafte
LONDON - Cijene nafte na početku novog tjedna bilježe pad prije svega zbog neizvjesnoti oko situacije u Iranu.
Rusija je najveći opskrbljivač Kine naftom
NAFTA
Rusija je najveći opskrbljivač Kine naftom
MOSKVA - Rusija je u travnju 12. mjesec zaredom bila najveći opskrbljivač Kine sirovom naftom, pri čemu je obujam isporuka porastao za 30 posto u odnosu na travanj prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci kineske glavne carinske uprave.
I u Sloveniji jeftinije gorivo
CIJENE GORIVA
I u Sloveniji jeftinije gorivo
LJUBLJANA - Uz nepromijenjene trošarine, u utorak će se smanjiti regulirane cijene motornih goriva. Litra bezolovnog motornog benzina pojeftinit će za 4,6 centi na 1,495 eura, a litra dizela za 2,2 centa na 1,462 eura. Snizit će se i cijena lož ulja, i to za 2,4 centa na 1,103 eura po litri.
IAEA: Prošle godine 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala
OPASNO
IAEA: Prošle godine 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala
BEČ - Prošle je godine 31 država prijavila 168 slučajeva krađe i gubitka radioaktivnog materijala, objavila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na početku konferencije o nuklearnoj sigurnosti u Beču.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE