SAD optužuje Dragana Čovića za blokadu Južne interkonekcije

Za gradnju ovog plinovoda, koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i konkurirao ruskom plinu, zainteresirane su i SAD, koje za blokadu projekta optužuju čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Južna interkonekcija ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicijskog okvira za zapadni Balkan, rečeno je Nezavisnim novinama u Europskoj komisiji.

Iz Europske komisije rekli su nam da bi izgradnja ovog plinovoda povezivala Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom (BiH) u južnom dijelu zemlje preko račvanja od Novog Travnika do Mostara.

„Ukoliko bude kandidiran ozbiljan projektni prijedlog, za taj projekt mogu se odobriti bespovratna sredstva Investicijskog fonda za zapadni Balkan. Europska komisija također pruža aktivnu potporu vlastima BiH u traženju sufinanciranja od međunarodnih financijskih institucija”, navodi se u priopćenju.

Podsjetimo, James O'Brien, pomoćnik državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, založio se prije nekoliko dana u Sarajevu za hitnu realizaciju ovog projekta kojim bi se osigurao još jedan izvor opskrbe plinom iz Hrvatske. A neobično je da je za blokadu izravno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prema Hrvatskoj. Želio bi zamijeniti operatora prijenosnog sustava, etabliranu tvrtku u vlasništvu FBiH, koja ima tehničku stručnost, resurse i projektnu dokumentaciju za realizaciju projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom, koja bi bila pod njegovom kontrolom i za svoju političku i financijsku korist. To je cinizam i protivno je javnom interesu”, rekao je OBrien.

Na ove pozive Čović je jučer odgovorio O'Brienu. Čović ne odustaje od prijedloga da sjedište tvrtke bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski BH Gas, kako predlažu SAD. Napominje i da bi ta tvrtka, kao i BH Gas, bila u vlasništvu FBiH.

"Tom tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog niti jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima...", rekao je Čović.

Kako neslužbeno doznajemo, prije gotovo dvije godine američka je administracija sugerirala partnerima iz FBiH da se promijeni upravljačka struktura BH gasa. Prema njihovim riječima, to bi bilo bolje rješenje, jer smatraju da bi osnivanje nove tvrtke zahtijevalo dosta vremena - za uspostavljanje i praćenje novog poslovanja.

Čović, međutim, tvrdi da osnivanje tvrtke u Mostaru neće probiti rokove. Tvrdi da bi projekt, prema planu, bio u funkciji do lipnja sljedeće godine.

“Vrlo sam precizno rekao u svom govoru da nemam luksuz govoriti ono što mi netko sugerira. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan. Dostavljen je američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Napisali su ga stručnjaci prema najvišim energetskim standardima. Želimo se sutra spojiti s njima jer se ovom plinskom interkonekcijom povezujemo s Hrvatskom”, rekao je Čović.

Prema podacima koje smo dobili od Investicijskog fonda za zapadni Balkan, projekt bi koštao 99,9 milijuna eura, od čega bi EU dala bespovratna sredstva od 1,6 milijuna eura, a američka razvojna agencija USAID dala bi bespovratna sredstva od oko 420.000 eura. a potporu od 400.000 dao bi sam Fond. Uz to, Fond bi još mogao biti spreman, ako iz BiH stigne kvalitetan prijedlog, dati još 20 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bosna i Hercegovina bi trebala osigurati 11,2 milijuna eura vlastitih sredstava, a ostatak bi se tražila od međunarodnih financijskih institucija.

Kako doznajemo, O'Brien je prošli tjedan u Bruxellesu razgovarao s financijerima kako se od ovog projekta i njegovog financiranja ne bi odustalo. Jer SAD ne želi prihvatiti da se to neće provesti.

Iako ovaj projekt nema financijsku vrijednost za SAD, oni žele da se što više energetskih potreba Europe podmiri iz svih izvora osim iz Rusije. Zato su podržali izgradnju terminala za tekući plin na Krku, preko kojeg će plin stizati u Bosnu i Hercegovinu.

Zahvaljujući plinu iz SAD-a, nakon što je Gazprom prekinuo opskrbu Europe, cijene plina nisu skočile na nekoliko tisuća dolara, kako su ruske vlasti očekivale. Ali Europa je zabrinuta nakon što su američke vlasti nedavno zaustavile nove projekte i terminale za plinske bušotine dok žele provjeriti njihovu usklađenost s ciljevima administracije u pogledu zaštite okoliša.

Naime, američki predsjednik Joe Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će preispitati sve projekte fosilnih goriva. A usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore u studenom, Bidenova izborna baza očekuje odlučnu ekološku akciju. Ako se projekti iz SAD-a zadrže dulje vrijeme, to bi moglo, jer europske tvrtke, koje se oslanjaju na plin kao glavni energent, ugroziti njihovu proizvodnju na srednji i dugi rok. Američki mediji upućeni u ovu problematiku pozivaju se na izvore koji ističu da će obustava novih projekata trajati najmanje do izbora u novoj