Troskot: HEP će iduće godine bankrotirati

“Što se tiče same kolegice Majde Burić, mislim da je bilo smiješno što je veliki premijer koji se voli hvaliti kako je on uvijek uspješan i plemenit, zapravo poslao osobu koja o energetici ne zna puno. U javnosti smo onda mogli vidjeti Olega Butkovića i Milića i ostale koji su pokušali obraniti ono što je neobranjivo, a to je da je bilo vidljivo od samih početaka da je HEP nabavljao plin po 47 eura, a po marginalnim cijenama je u određenim situacijama prodavao taj plin i po cent. Vidjeli smo u izvještaju HROTE-a ono što smo i rekli u pretpostavkama, da je najveću većinu tog plina konzumirao PPD kroz viškove i manjkove što je po nama bilo namješteno. I da je višestruko oštećen HEP što se vidi po financijskim izvještajima”, kaže Troskot za N1 televiziju.

Na pitanje o tome bi li došlo do upozorenja HROTE-a da Troskot nije javno iznio ove podatke, odgovara:

“Mislim da ne bi došlo do tog upozorenja. Iz uredbe i odluka Vlade je bilo vidljivo da su količine viška bile predviđene. To je nedostajalo u ovoj cijeloj priči što sam pratio iz cijele debate. INA kao prodizvođač je bila dužna isporučivati plin HEP-u sukladno oduluci Vlade od 1.10.2022. do 31.3.2024. godine. Na službenim stranicama Plinacra se može vidjeti da je isporuka plina od INA-e prema HEP-u svaki dan bila u prosjeku nekih 15.000 megavat sati. Ako imamo 30 dana sukladno uredbi u 2022. godini da mora isporučuivati plin, 360 dana u 2023. i 90 dana u 2024. godini, dobivate da je INA trebala 540 dana isproučivati 15.000 megavat sati što kada pomnožite ispada negdje 8,1 milijuna megavat sati ili prevedeno 8,1 teravat sati plina koje u periodu trajanja odluke do uredbe i uredbe INA trebala isporučivati HEP-u”.

“Sukladno uredbi i odluci, HEP taj isti plin u tom razdoblju od 540 dana bio je dužan isporučivati u četiri kategorije: U operatorima distribucijskog sustava, gdje je u prvom članku odluke točno bila precizirana količina – 0,4 teravat sata. U drugoj kategoriji, članku 3. odluke je HEP bio dužan isporučivati opskrbljivačima u obvezi javne usluge koji su taj plin trebali isporučivati kupcima toplinske energije iz samostalnog sustava topline i to je bilo propisano 0,1 teravat sat. U članku 5. točno je bilo navedeno da je HEP morao isporučiti u kategoriji kućanstva preko opskrbljivača u obvezi javne usluge 3,6 teravat sati plina što kada se zbroji dobijete negdje oko 4,1 teravat sat. Sjetimo se da je INA bila dužna isporučiti 8 teravat sati u tom periodu prema HEP-u. HEP je sada trebao isporučiti po računici 4,1 u ove tri kategorije. Ostaje 4. kategorija koja je uređena 7. člankom odluke gdje on kaže da je taj plin trebao ići prema poduzetnicima koji su uređeni 2. člankom 3. stavkom uredbe, a to su bile vjerske organizacije, udruge, zadruge, bolnice itd. gdje je točno navedeno u toj odluci da je sva količina plina – a sad govorimo o 4 teravat sati plina, trebala otići u tu kategoriju. U našim procjenama je maksimalno otišlo 2 do 3 teravat sata, ali maksimalno, konzervativnom metodom, toj zadnjoj skupini – što znači da je samom odlukom bio predviđen višak koji je HEP trebao rasporediti. Ovom aferom kad smo reagirali smo otkrili negdje oko 270.000 megavat sati. Da nisam reagirao, oni bi sigurno skurili četiri puta više, što znači da je samom odlukom bilo predviđeno 1 teravat sati plina, minimalno, viška, što je trebalo završiti kod kupaca koji su to čekali”, govori Troskot.

Troskot je najavio da bi HEP zbog nagomilanih obveza koje fospijevaju iduće godine mogao bankrotirati upravo u vrijeme kad će se održati parlamentarni izbori što će biti veliki problem za Plenkovića.

"HRP se zadužio za milijardu eura po kamatnoj stopi od 5-6 posto, dakle, platili smo 50-60 milijuna eura na ime kamata..."

“Uredbom je bio uplaniran višak u iznosu od minimalno 1 teravat sati plina. Mi smo otkrili u trenutku kad je to bilo 270.000 megavat sati što znači da je otprlike trebalo četiri puta više biti minimalno skureno. Zaključak se nameće da to nije nikakva pogreškica ni mala aferica. To je sve isplanirano bilo. Sjetimo se da je ta uredba bila donesena kao posljedica afere Škugor za koju dan danas ne vidimo nikakav epilog. Tko je tu odgovoran – takozvani krizni tim koji je napravila Vlada RH u kojoj su se našli svi akteri sustava koji su bili na Odboru za gospodarstvo. Prije svega mislim na HEP odnosno Franu Barbarića, na ministra gospodarstva Filipovića, na HROTE Abramovića, Pavla Vojnovca koji je također bio dio tog kriznog tima koji je, zanimljivo, prema izvještaju portala Energetike napustio taj tim 3.3.2023. godina – samo 12 dana prije nego što je bila donesena ova zadnja uredba koja je počela vrijediti od 1.4.2023. godine što je bio jedan od signala da će se događati nešto čudnovato na tržištu plina”, kaže saborski zastupnik.

“Drugi od signala je bio njegov napad, na javno savjetovanje HERA-e kada su bile određivane one cijene po metodologiji koje su trebale biti višestruko visoke što nije imalo nikakvog smisla s obzriom da su futures ugovori pogotovo na centralno-europskim burzama govorili da će cijena plina padati jer je cijela Europa kao takva već bila opskrbljena plinom. Prvi put je cijena plina pala ispod famoznih 47 eura upravo na dan donošenja odluke, a to je 15.3. Sve to dovodi do zaključka, i to je ono što Filipović nije odgovorio na Odboru za gospodarstvo – zašto se uopće cijena po uredbi povećavala sa 41 na 47 eura ako smo vidjeli da ima jako puno količine plina i da cijene na budućnosnicama padaju na nekih 40-ak eura. Bio je 37 eura megavat sat. S druge strane, imamo velike količine plina koje su tu pokazane – bilo je vrlo jasno da će se nešto čudnovato događati na tržištu plina. Bilo je samo pitanje kada, a odgovor je bio u onom trenutku kad se napuni skladište. Mi smo očekivali da će biti promjene uredbe i odluke do koje nije došlo. Onda je bilo jasno i razvidno da će se viškovi morati na neki način raspoređivati, a vidjeli smo kako je to završilo”, zaključuje Troskot.

Na pitanje može li se raditi o neznanju, Troskot odgovara: “Ovdje ne možemo govoriti o slučajnosti ni neznanju. Prije svega, dogodila se opet afera nakon afere Škugor što znači da nikakve posljedice nisu napravljene nakon afere Škugor. Druga čudnovata situacija – sjetimo se da kada se dogodila afera Škugor, premijer Plenković je pozvao upravu INA-e da da ostavke. U ovom trenutku se apsolutno ništa nije napravilo unatoč tome što je HEP višestruko oštećen. Na čelu HEP-a se nalazi osoba koja je u svojoj osnovi nekretninski mešetar koji o energetici nema pojma. Na Odboru je čitao sve one stvari koje praktički ni ne razumije. To su mu napisale osobe iz uprave i iz Plinacra, pretpostavljam, jer on takve stvari ni ne zna. Ne radi se o nikakvom neznanju i slučajnosti jer nije slučajno da se premijer Plenković već izletavao u pogodovanju prema Pavlu Vujnovcu. Sjetimo se da smo zbog takvih stvri završili u Financial Timesu gdje je HANFA kao takva bila iskorištena da bi Allianz osiguranje trebalo ući u deal s ostalim mirovinskim fondovima za kupnju Fortenove zajedno s Pavlom Vujnovcem”.