Izvješće pokazuje da su ulaganja u klimatske tehnologije u SIE porasla s 10,6 milijuna dolara u 2013. godini na 398 milijuna dolara u 2020. godini, te na više od 502 milijuna dolara samo u prvoj polovici 2021. godine. Iako je u razdoblju od 2013. do prve polovice 2021. godine više od 1,76 milijardi dolara uloženo u klimatske tehnologije u SIE, u izvješću se navodi da su ulaganja više koncentrirana na određenim područjima i da postoje daljnje mogućnosti za rast i diverzifikaciju u regiji.
Dinamika ulaganja u klimatske tehnologije u SIE
Studija otkriva da ulaganja u klimatske tehnologije pokazuju stabilan rast s obzirom na to da je u razdoblju od 2013. do prve polovice 2021. godine uloženo više od 1,76 milijardi dolara. Ovaj rast je uglavnom rezultat većeg broja mega transakcija (transakcija u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara) u sektorima kao što su mobilnost, prijevoz i industrija, te proizvodnja i upravljanje resursima. Regija SIE kao cjelina doprinosi samo oko 3,73 % ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova. Istodobno, udio regije u ukupnim globalnim ulaganjima u klimatske tehnologije iznosi samo 0,79 %. Budući da mnoge zemlje u SIE pokazuju pozitivan gospodarski rast, ključno je osigurati više financijskih sredstava kako bi se u regiji povećala uporaba dekarbonizacijske tehnologije.
Udio globalnih emisija i poduzetničkih ulaganja u klimatsku tehnologiju po sektorima
Usporedba klimatskih utjecaja s klimatskim investicijama u SIE
Ulaganja u klimatske tehnologije u srednjoj i istočnoj Europi više su koncentrirana u sektoru mobilnosti i prijevoza (59,8 %) te u startupovima sa sjedištem u Estoniji i Litvi (74,8%). Tallinn (Estonija), Vilnius (Litva) i Sveta Nedelja (Hrvatska) tri su najaktivnija središta ulaganja u klimatske tehnologije.
Izvješće također sadržava druge zanimljive informacije poput područja s najmanje ulaganja. Prije svega, u razdoblju između 2013. godine i prve polovice 2021. godine startupovi u SIE u sektoru prehrane, poljoprivrede i uporabe zemljišta prikupila su samo 2,26 % ukupnih sredstava, a ona u sektoru energetike samo 1,29 %. Unatoč tome što Poljska ima najveće gospodarstvo u regiji i strateško je središte za neke sektore, startupovi u Poljskoj prikupili su samo 4,65 % ukupnih sredstava za ulaganja u klimatske tehnologije u SIE.
„U srednjoj i istočnoj Europi, ciljevi održivosti postali su ujedno i sigurnosni ciljevi. Još smo motiviraniji da postignemo ciljeve postavljene Europskim zelenim planom: smanjenje emisije CO2 za najmanje 55 % do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Obveze postizanja nulte stope neto emisija stakleničkih plinova te potreba za energetskom neovisnošću i sigurnošću neće se moći zadovoljiti na temelju uobičajenog poslovanja. Jedan od najuzbudljivijih načina kako ostvariti napredak je povećanje utjecaja rješenja koja nude klimatske tehnologije – i spajanje financijskih sredstava investitora s poduzetnicima na području klimatskih tehnologija,” rekla je Agnieszka Gajewska, Voditeljica usluga na području ESG-a u PwC SIE.
„Kako je i istraživanje pokazalo, po investicijama prednjačimo među zemljama jugoistočne Europe, s najzapaženijom hrvatskom investicijom u klimatske tehnologije upravo u Svetoj Nedelji. Međutim rezultati istraživanja također pokazuju da postoji još puno prostora za razvoj i ulaganje u klimatske tehnologije.” rekla je Amorella Horvat Topić, menadžerica za usluge na području ESG-a u PwC-u Hrvatska.
Net Zero Future50 startupovi u SIE
Osim detaljnog uvida u podatke o ulaganjima poduzetničkog kapitala, izvješće također sadrži popis 50 startupova na području klimatskih tehnologija sa sjedištem u SIE. Uz pomoć zajednice više od 8.000 društava u sklopu Wolves Summita i startupova te više od 3.700 investitora diljem Europe, PwC i Wolves Summit izdvojili su više od 170 startupova i pozvali ih da se prijave kako bi mogli biti uključeni u izvješće.
Zatim su stručnjaci PwC-a s područja ESG-a u Varšavi procijenili kandidate prema nizu pokazatelja u 3 kategorije (stupanj zrelosti, skalabilnost, utjecaj na klimu) i odabrali 50 startupova s područja klimatskih tehnologija za potrebe izvješća.
Dvanaest zemalja zastupljeno je u ovoj skupini od 50 startupova, a najzastupljenije zemlje su Poljska (14) i Estonija (13). Po sektorima, najzastupljeniji su bili prehrana, poljoprivreda i uporaba zemljišta (12), zatim energetika (10), urbanizam (9) te industrija, proizvodnja i upravljanje resursima (9).
Uzimajući u obzir prosječni startup profil, većina njih nalazi se u ranoj fazi svog razvoja. Samo 20 % startupova ima osigurano financiranje serije A/B. Preostalih 80 % se samofinancira ili se financira uz pomoć inicijalnog kapitala, odnosno bespovratnih sredstava. Zanimljivo je da 40 % startupova koji se nalaze na popisu Future50 nedovoljno poznaje potencijal svojih tehnologija u pogledu smanjenja emisija.
„Startupovi bi trebali razmotriti ranu primjenu metodologije procjene utjecaja koja bi podržala njihovu vrijednost na tržištu. Investitori sve češće očekuju da budu upoznati s utjecajem društava u svojim portfeljima na klimatske promjene i na ovo područje bi se trebalo obratiti više pažnje pri osiguravanju budućeg financiranja i podrške dionika,” rekao je José Miguel Salazar Hernández, menadžer u ESG središtu u PwC SIE.
Analiza novog izvješća sugerira da je ekosustav klimatskih tehnologija u SIE tek u ranoj fazi razvoja, osobito u usporedbi s razvijenijim središtima za klimatske tehnologije ili općenito s ostalim središtima za startupove. Nalazi upućuju na to da su trenutačno poduzetnički ulagači koji žele ulagati u rane faze razvoja i aktivno traže ulaganja u poduzeća prije pribavljanja inicijalnog kapitala, s inicijalnim kapitalom, ona na početku svog rasta i poduzeća u ranoj fazi prava kategorija investitora za cjelokupni ekosustav klimatskih tehnologija u SIE.
„Povijesno gledano, osnivačima u SIE nedostajale su mreže, financiranje i veze do kojih bi poduzetnici u zapadnoj Europi i SAD-u inače mogli lako doći. Sve više svjedočimo specijaliziranijim programima akceleratora i fondovima s društvenim učinkom koji su osmišljeni kako bi ubrzali sazrijevanje startupova za klimatske tehnologije u ovoj regiji. Jasno je da su najbolji dani za regiju srednje i istočne Europe tek pred nama," rekao je Michael Chaffe, izvršni direktor Wolves Summita.
