Vlada traži novi zajam EU za plinovod prema Sloveniji, ali i širenje LNG-a

Uz postojećih 5,5 milijardi eura, koliko nam je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će tako uz ovaj kredit na raspolaganju imati 9,1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene, piše Jutarnji list.

Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz ovog kredita, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.

Hrvatska Vlada već je donijela odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, kao i o izgradnji domaćeg plinovoda Zlobin-Bosiljevo, što je vrijedno 180 milijuna eura. Slovenija, Austrija, Bavarska i Mađarska zainteresirane su za taj plin, posebno nakon početka rata u Ukrajini i traženja alternativa za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, pa bi trebalo izgraditi dodatnu plinsku mrežu.

Komisija dopušta da se sredstva od ovog zajma koriste i za LNG terminale i plinovode. U okviru komponente o energetici, maksimalan iznos zajma koji bismo mogli tražiti za plinovode ne smije prelaziti 30 posto, a tu je i gotovo 270 milijuna eura iz paketa RePower EU koje su namijenjene upravo za tu svrhu.

Oko 800 milijuna eura iz kredita koristit će se i za postojeće projekte iz NPOO-a, jer nam je rastao BDP-a pa su nam i sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6,3 na 5,5 milijardi eura.

A uz energetsku infrastrukturu koju ćemo financirati ovim zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje.

Hrvatska ima ambiciju da do sredine 2026., dokad traje NPOO, sve škole rade u jednoj smjeni, a čini se da za to neće biti dosta bespovratna sredstva, već ćemo za dogradnju, izgradnju i opremanje škola tražiti i kredit EU. Kroz te projekte gradit će se i sportske dvorane, kao i kuhinje i kantine u okviru škola.

Projekti u vodoopskrbi, kaže Savić, dosta dobro idu i za to će nam biti potrebna dodatna sredstva jer su i potrebe velike.

Tu su i projekti obnove s energetskom učinkovitosti. Plan je bio da se u prvoj konstrukcijskoj fazi zgrade javne namjene obnavljaju iz Fonda solidarnosti, a u drugoj fazi cjelovite obnove preko NPOO-a. Budući da se neke zgrade neće stići obnavljati sredstvima iz Fonda, poput zgrada Vlade i Sabora, bit će potrebno i više sredstava iz NPOO-a, pa će se i za te projekte tražiti sredstva iz kredita. Tu je i energetska obnova stambenih, ali i javnih zgrada koje nisu stradale u potresu.

Hrvatska nije odmah tražila zajam, već samo bespovratna sredstva jer se htjelo vidjeti kako će projekti ići i hoće li nam biti dosta sredstava.

Sedam država EU već je dobilo zajmove - Grčka, Cipar, Rumunjska, Slovenija, Italija, Portugal i Poljska. Italija je primjerice više dobila u zajmovima (122,6 milijardi eura) nego u grantovima (68,8 milijardi eura) zbog veličine zemlje i ukupnog BDP-a, pa tako ukupna bespovratna sredstva odgovaraju tek četiri posto njihova BDP-a, dok je kod nas to desetak posto. Zemlje koje su dobile bespovratna sredstva koja odgovaraju manjem postotku njihova BDP-a odmah su tražile zajmove, dok Hrvatska to nije jer je dobila velika bespovratna sredstva u odnosu na BDP.

- Nama u startu ti zajmovi nisu trebali. Rekli smo da ćemo ih tražiti po potrebi nakon što vidimo kako idu projekti i ako se ukaže ili manjak sredstava ili dodatne potrebe. Mi smo sada u toj fazi kada neki projekti idu jako dobro i da su potrebe veće nego što su grantovi na raspolaganju i zato pripremamo prioritet za financiranje iz zajmova - pojašnjava Savić.