Carine dolaze, a s njima i brojni poremećaji u globalnoj ekonomiji

Gospodarstvo SAD-a ostaje snažno, s rastom iznad 2% i smanjenjem inflacije. Iako se inflacija još nije u potpunosti smanjila, očekuje se da će do sredine godine pasti prema 2,5%. To će omogućiti pad kamatnih stopa, iako u manjoj mjeri nego što se prvobitno očekivalo.

Tehnološki sektor, posebice tvrtke povezane s umjetnom inteligencijom, ostaje ključni pokretač rasta. Unatoč visokim procjenama, analitičari vjeruju da će snažan rast prihoda podržati daljnja ulaganja u sektor. Međutim, očekuje se veća volatilnost jer su dionice osjetljive na promjene u regulativi, investicijskim ciklusima i očekivanjima ulagača.

Prinos 10-godišnjih obveznica SAD-a mogao bi testirati prošlogodišnje vrhunce u kratkom roku, ali dugoročni trend pada, prema 4% do kraja godine. Kvalitetne korporativne obveznice i hipotekarni vrijednosni papiri ostaju atraktivni zbog stabilnijih prinosa. 2025. i dalje će biti prilika za ulagače, ali uz očekivanu veću volatilnost.

Očekuju nas tjedni dodatnih špekulacija na burzama jer carine stižu - ali ostaje pitanje kolike će i na koje proizvode biti uvedene te koje će zemlje osim Meksika i Kanade biti pogođene. Jasno je da carine dolaze, ali još ne znamo hoće li to biti produljeni pregovori ili automatsko uvođenje novih carina.

Vjerojatno bi najbolje bilo da se pregovara, jer se u posljednja tri desetljeća mnogo toga promijenilo, primjerice, značajno je porastao udio necarinskih usluga u svjetskoj trgovini. Ovdje, barem djelomično, može ležati dio pregovaračke moći Europe i drugih vis-à-vis SAD-a kada pregovori o carinama na robu dođu u prvi plan. Ostaje pitanje kako će proći pregovori s Europom jer su američka i europska automobilska industrija vrlo isprepletene. Pritom će američki predsjednik vjerojatno htjeti zadržati određenu razinu opreza, jer bi s jačim pritiscima na Kinu i Europu moglo imati smisla jačati međusobnu suradnju kao odgovor na američku protekcionističku politiku. To bi moglo dovesti do pomalo neobičnog saveza, gdje bi obje strane nastojale stabilizirati globalni trgovinski sustav, ali s različitim motivima.

Pritom ne treba zanemariti ni utjecaj tečaja koji može ublažiti učinak carina jer zemlje mogu oslabiti tečaj svoje valute uvođenjem labavije monetarne politike.

Konačno, predsjednik Trump pokušava utjecati na Fed da brže smanji kamatne stope, što bi moglo ubrzati globalnu monetarnu ekspanziju gdje bi i druge zemlje smanjile stope – i to u razdoblju povećane fiskalne potrošnje. Takvo okruženje, međutim, povećava rizik od ponovnog rasta inflacije.

Stoga će Trump vjerojatno u budućnosti pokušati sniziti cijenu nafte povećanjem domaće proizvodnje energenata i pritiskom na Saudijsku Arabiju da ubrza svoju proizvodnju.

Predsjednik Trump podržava izolacionističku retoriku i američku trgovinsku bilancu smatra ključnom mjerom nacionalnog bogatstva. Ipak, reakcija burze mogla bi ograničiti njegove najradikalnije trgovinske prijedloge.

Moguće uvođenje carina od 25% teško bi pogodilo gospodarstva Meksika i Kanade, pri čemu bi obje zemlje vjerojatno pale u recesiju ako se carine zadrže dulje vrijeme. Istodobno bi takva mjera mogla izazvati komplikacije u sjevernoameričkim opskrbnim lancima, što bi se negativno odrazilo i na američko gospodarstvo.

Stabilnost američkog bankarskog sustava i gospodarstva inače je ključna za održavanje američkog dolara kao svjetske rezervne valute. Visoka sigurnost, predvidljiva politika i upravljivi proračunski deficiti, koji u SAD-u brzo rastu, također igraju važnu ulogu. Uostalom, SAD već troši više od trilijun dolara na kamate na državni dug, što predstavlja četvrtinu svih prikupljenih poreza. U fiskalnoj 2024. godini savezna vlada SAD-a potrošila je oko 1,126 bilijuna dolara na kamate na državni dug, što je 251 milijardu dolara više nego godinu prije. Usporedbe radi, u fiskalnoj godini 2023. savezna vlada SAD-a prikupila je oko 4,47 trilijuna dolara prihoda. Stoga je potrebno ograničiti javnu potrošnju i ubrzati gospodarski rast u SAD-u.

Prilično je sigurno reći da će Meksiko i Kanada vjerojatno biti pod trenutnim pritiskom, obuzdavanje Kine ostaje jedan od ključnih prioriteta ove administracije. Odnos između SAD-a i Kine sve više karakterizira geopolitičko rivalstvo, gdje napetosti često dovode do preoblikovanja trgovinskih odnosa.