GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Navaljni, Gazprom i Sjeverni tok 2: Sankcije nisu rješenje

Navaljni, Gazprom i Sjeverni tok 2: Sankcije nisu rješenje
EU-RUSIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.09.2020 / 18:19
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - U svezi s trovanjem jednog od ruskih oporbenih figura i osnivača Zaklade za borbu protiv korupcije Alekseja Navaljnog, europarlamentarci traže nove sankcije protiv ruskih dužnosnika i obustavu izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.

Za rezoluciju kojom se osuđuje pokušaj umorstva Navaljnog glasalo je 532 zastupnika, 84 je glasalo protiv uz 72 suzdržana glasa.

Zbog američkih mjera u američkom Nacionalnom obrambenom proračunu (National defense authorization act), švicarska kompanija Allseas i talijanski Saipem su prošle godine prekinuli postavljanje podmorskih cijevi i inženjerske radove. Do završetka projekta ostalo je svega oko sto kilometara. Gazprom je nakon odluke Allseasa izjavio da će sam dovršiti projekt ali je zbog manjka iskustva i specijaliziranih brodova sve stalo.

Gazprom nema koga zamoliti za pomoć. Bilo koja svjetska kompanija koja odluči potpisati ugovor sa ruskim monopolistom automatski će dospjeti na američku crnu listu.

Protiv potpune obustave izgradnje plinovoda su naravno glavni projektni partneri: Njemačka i Rusija. Njemački ministar Heiko Maas je izjavio da bi svaki protivnik projekta trebao biti svjestan posljedica.

„Na Sjevernom toku 2 radi više od sto kompanija iz dvanaest europskih zemalja. Oko polovice ih je njemačkih“, rekao je Maas časopisu Bild.

I Angela Merkel je na izjavi za medije krajem prošlog mjeseca rekla da je mišljenja kako se projekt mora dovršiti te dodala da nije dobro stavljati u isti red problem Navaljnog i ekonomski projekt Sjeverni tok 2.

Njemačka je zbog projekta pod strahovitim pritiskom SAD-a i drugih europskih zemalja, posebno Poljske.

No, bez obzira na rusku politiku i učestale incidente s ubojstvima i trovanjima pripadnika oporbe i „nepoćudnih“ osoba, potpuna obustava projekta te njegova politizacija je loša i štetna ideja.

Prošle je godine Nacionalna agencija za plin, naftu i geotermalnu energiju (BVEG) izračunala da njemačka domaća proizvodnja fosilnih goriva pada a potrošnja raste. Unatoč razvoju obnovljivih izvora, direktor asocijacije Ludwig Mohring je upozorio da Njemačka ne može iz obnovljivih izvora pokriti ni djelić ukupne potrošnje.

„Na putu prema klimatskoj neutralnosti prirodni plin će igrati stalnu ulogu.“, zaključio je Mohring.

Njemačka i Europa jednostavno trebaju više energije. Prema izračunu A.T. Kearneya, ukupna plinska potražnja EU-27 je 2007. iznosila nešto više od 500 milijardi prostornih metara. Od toga je 307 milijardi bilo uvezeno a 198 proizvedeno u Europi. No, situacija se promijenila. Danas ukupna potražnja iznosi 630 milijardi prostornih metara. Domaća proizvodnja se znatno smanjila te iznosi 115 milijardi.

Argument ovisnosti o Moskvi ne drži vodu; prošle godine Njemačka je uvezla 109,6 milijardi prostornih metara prirodnog plina. Sjeverni tok 2 ima maksimalni kapacitet od svega 55 milijardi. Pri tome taj plin nije namijenjen isključivo njemačkom tržištu već i drugim europskim zemljama.

Osim toga, Moskva je zadnja koja bi u ovim vanjskopolitičkim okolnostima pokušala koristiti plin kao političko i ekonomsko oružje. Jer prihodi od prodaje nafte i plina prošle su godine popunili čak 46% ruskog proračuna odnosno oko 20% BDP-a. Budući da je državna kompanija, Gazprom ima jednu od najvećih stopa poreza, oko četrdesetak posto. Gazprom je drugi po veličini uplatitelj poreza u ruski proračun. Godine 2018. kompanija je uplatila 2,2 bilijuna rublji odnosno 24,7 milijarde eura poreza. To je važno naglasiti u kontekstu razgovora o sankcijama. Uplate državnih energetskih divova poput Rosnjefta i Gazproma pomažu financirati socijalne programe, zdravstvo i obrazovanje. Kažnjavanjem Gazproma za pokušaj trovanja Navaljnog Europarlament bi zapravo indirektno otežao ionako tešku egzistenciju ruskih učitelja, liječnika i drugih. No, to je sasvim druga tema.

Kako bi onda Europa trebala reagirati? I treba li uopće reagirati?

Državno potpomognuti pokušaji umorstva aktivista, političara, građana se ne bi smjeli tolerirati bez obzira na režime i ideologije. No, krupne državne ekonomske sankcije gotovo nikada nisu bile uspješne (Kuba, Venezuela, Sjeverna Koreja…). Problemu treba pristupati targetirano i kreativno.

Europarlament je predložio stvaranje mehanizama za istragu i uhićenje europskih aktiva korumpiranih činovnika iz istraga Alekseja Navaljnog. To je odlična ideja koju treba razviti i dati joj prioritet. Činovnici koje istražuje Navaljni i njegova Zaklada za borbu protiv korupcije gotovo uvijek imaju luksuzne nekretnine na prestižnim europskim lokacijama. Njihova vrijednost uvijek znatno premašuje službene financijske mogućnosti činovnika. Kada bi se kreirala pravno-operativna veza između Zaklade za borbu protiv korupcije i EU institucija, Navaljni bi u teoriji dobio puno veću težinu; a režim se ne bi tako ironično odnosio prema rezultatima njegovih istraga.

Na polju energetike također su moguća drugačija rješenja. Europski uvozni portfelj se stalno ciljano diverzificira. Kako pokazuju usporedbe Eurostat-a, Ruski se udio plinskog uvoza u odnosu na 2018. smanjio za 0,5% te prošle godine iznosio 38,3%. U portfelj je sa 5,1% 2019. ušlja Nigerija a udio manjih, tzv. ostalih dobavljača povećao se za 2,5%. Uzimajući u obzir taj trend, uništavanje Sjevernog toka 2 je lišeno svakog smisla.

Umjesto toga, EU bi se mogao angažirati u ruskom LNG projektu privatne ruske kompanije Novatek. Novatek se već nekoliko godina razvija u ozbiljnog konkurenta Gazpromu. Državni monopol je u više navrata upozoravao Kremlj na tu činjenicu i molio intervenciju. Zakupom ruskog LNG plina, uz uspješno završavanje i puštanje u pogon Sjevernog toka 2, Europa bi ojačala državno-privatnu konkurenciju u samoj Rusiji i stvorila nezgodnu situaciju za Gazprom bez grubih invazivnih metoda.

Mišljenja sam da u Rusiji nije moguća radikalna paradigmatska promjena. Režim je dosta robustan. Recentne ustavne promjene stvorile su okvire u kojima je promjena državne logike teška. To je garancija da ako (kada) Putin ode, nitko neće moći brzo i nenadano napustiti sve ruske međunarodne pozicije. Zato će klasične sankcije uvijek biti neuspješne. Rusiju treba potaknuti na transformaciju – kroz inkluzivnost, dijalog i strateške kompromise. Problem je izrazito težak i nema jedinstvenog rješenja ili kalupa. No, činjenica je da Europi treba predvidljiva i partnerska, a ne distancirana Rusija čiji sukob sa Zapadom samo osnažuje domaće sigurnosne i vojne elite stare škole.

Tagovi: Aleksej Navaljni, Vladimir Putin, Ludwig Mohring, Gazprom, Novatek, Sjeverni tok 2, Saipem, Europski parlament, Rosnjeft, Heiko Maas
PROČITAJ I OVO
Slučaj Žinić: Anatomija provincijalne bahatosti
NEDOPUSTIVO
Slučaj Žinić: Anatomija provincijalne bahatosti
KOLUMNA - Imovinske kartice nepresušan su izvor primjera maštovitosti, a ponekad i gluposti hrvatskih političara.
Söder i Spahn zasad bolje kotiraju od Lascheta
NASLJEDNIK MERKEL
Söder i Spahn zasad bolje kotiraju od Lascheta
KOMENTAR - Novi šef CDU-a Armin Laschet nastavit će putem centra koji je utabala Angela Merkel. On mora ujediniti stranku koju čeka rasprava o kandidatu za kancelara.
Bidenov ekonomski plan mogao bi biti put u katastrofu
PREVISOK DUG
Bidenov ekonomski plan mogao bi biti put u katastrofu
KOLUMNA - Američki javni dug već iznosi 27 bilijuna dolara i premašio je vrijednost godišnjeg BDP-a. U SAD-u, gdje se dolari mogu tiskati po volji, to čak i nije takav problem, zabrinjavajuće je što su sve vrste imovine napuhane.
Kosturi iz ormara
KRIMINAL U OBNOVI
Kosturi iz ormara
KOLUMNA - Banovina ili Banija, Banija ili Banovina tema je koja je bila tek predjelo gladnoj i izluđenoj političkoj javnosti (običnom puku, medijima, političkim strankama, znanstvenicima). Bačenu kost oglodao sam i sam i prejeo se, Od podvale me još uvijek želudac boli.
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
NJEMAČKE DILEME
Prisilno cijepljenje je pogrešna ideja
KOLUMNA - Političari se moraju uzdati u ljude koji će se dobrovoljno pridržavati mjera. Premijer Bavarske Söder izabrao je loš trenutak za glasna razmišljanja o uvođenju obveznog cijepljenja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE