Slovenske dionice rastu, ali ponuda je sve slabija

Trgovanje na Ljubljanskoj burzi također je ojačalo, s godišnjim prometom koji je porastao s 330 milijuna eura u 2023. na 835 milijuna eura u 2025. Ako interes investitora nastavi rasti, a ponuda dostupnih dionica ostane ograničena, moglo bi se postaviti pitanje hoće li slovensko tržište moći pratiti rastuću potražnju.

Slovensko tržište dionica ima važnu osobitost. U mnogim najvećim tvrtkama država i institucionalni investitori drže velike vlasničke udjele kojima se uglavnom ne trguje. U slučaju Luke Koper, država, SSH, KAD i Općina Koper zajedno drže otprilike 70 posto dionica, dok u slučaju Zavarovalnice Triglav, ZPIZ i SSH drže više od 60 posto. Stvarni broj dostupnih dionica stoga je znatno niži nego što sugerira tržišna kapitalizacija tvrtki.

Veći broj dioničara

Interes za slovenskim dionicama odražava se i u broju dioničara. Ove godine ukupan broj dioničara u osam najvećih domaćih tvrtki uvrštenih na burzu povećao se za otprilike 10.200, odnosno 9,3 posto. Najizraženiji rast je kod NLB-a, gdje se broj dioničara povećao za gotovo 50 posto, s 5.940 na 8.889. Krka ima otprilike 2.500 dioničara više, Petrol 1.700, Luka Koper 1.260, a Triglav gotovo tisuću. Podaci uključuju i pravne osobe i skrbničke račune, ali ukazuju na raspršenost vlasništva.

Zbog ograničenog slobodnog opticaja, slovensko tržište dionica relativno je osjetljivo na promjene u potražnji. Čak i male kupnje mogu značajno pomicati cijene, a isto vrijedi i za veće prodaje. Održavatelji likvidnosti, koji olakšavaju trgovanje redovitim ponudama za kupnju i prodaju te programima otkupa dionica gdje su ekonomski opravdani, mogli bi doprinijeti boljoj likvidnosti. Ove mjere ne zamjenjuju potrebu za većim slobodnim opticajem, ali mogu doprinijeti urednijem trgovanju.

INR bi mogao privući novi kapital

Individualni investicijski računi (INR) mogli bi privući novi kapital. Slovenska kućanstva imaju više od 30 milijardi eura ušteđevine na bankovnim računima. Kad bi se samo postotak tih sredstava dodijelio slovenskim dionicama, to bi značilo otprilike 300 milijuna eura dodatne potražnje. Da biste stekli osjećaj razmjera: ovaj iznos odgovara otprilike 44 posto redovnog prometa dionicama u 2025. godini, odnosno 91 posto ukupnog prometa na burzi u 2023. godini. Iako nove kupnje nisu izravno usporedive s prometom na burzi, usporedba pokazuje koliki utjecaj čak i mala promjena navika štednje može imati na relativno malo slovensko tržište dionica.

Veliki dio bogatstva slovenskih kućanstava i dalje je vezan uz nekretnine. Prodajom, nasljeđivanjem i preraspodjelom obiteljske imovine, dio tog kapitala mogao bi se preseliti na burzu. Domaće tvrtke poput Krke, NLB-a, Petrola i Triglava imaju prednost što su dobro poznate slovenskim ulagačima.

Strani ulagači također su zainteresirani za vlasništvo slovenskih tvrtki. Hrvatski mirovinski fondovi već su važni dioničari slovenskih tvrtki. Mirovinski fond PBZ Croatia Osiguranje povećao je svoj udio u Zavarovalnici Triglav na oko 8,5 posto do sredine ove godine. Za usporedbu, slovenski mali ulagači držali su ukupno oko 14,5 posto Triglava na kraju 2025. Jedan hrvatski mirovinski fond stoga već ima više od polovice udjela svih slovenskih malih ulagača zajedno.

Hrvatska se također priprema za uvođenje individualnih investicijskih računa, što se očekuje u siječnju 2027. Planirani limiti depozita znatno su veći nego u Sloveniji, a očekuje se da će računi omogućiti i ulaganja u strane dionice. To postavlja pitanje hoće li hrvatska kućanstva u budućnosti nastaviti povećavati svoje vlasništvo nad slovenskim tvrtkama, dok će veliki dio slovenskih ušteđevina ostati na bankovnim računima i nekretninama. Hoće li Slovenci kupovati dionice domaćih tvrtki ili će to za nas učiniti naši susjedi?

Ponuda dionica premala

S rastućim interesom ulagača, ostaje pitanje hoće li se i ponuda dionica dovoljno brzo povećati. U posljednjem desetljeću dobili smo nove kotacije, uključujući NLB i Equinox, dok su se neke tvrtke, poput Gorenja, povukle s burze. Petrol, Cinkarna Celje i Salus olakšali su podjelu dionica manjim ulagačima za kupnju, ali to nije povećalo udio dionica u slobodnom optjecaju. Kako bismo razvili domaće tržište kapitala, stoga nam je prije svega potrebno više dostupnih dionica, nove tvrtke uvrštene na burzu te niži troškovi i manje administrativnih prepreka za ulagače.

Država bi mogla odigrati važnu ulogu postupnim ponudom manjeg dijela svojih dionica u tvrtkama poput Luke Koper i Zavarovalnice Triglav širem krugu ulagača, posebno domaćim kućanstvima. To bi povećalo slobodni optjecaj dionica i poboljšalo likvidnost na Ljubljanskoj burzi, uz zadržavanje strateške kontrole. Uspješne slovenske tvrtke koje nisu uvrštene na burzu također predstavljaju priliku. Uvrštavanjem dionica stekle bi nove mogućnosti financiranja razvoja i dodatne investicijske mogućnosti za investitore.

Dobri poslovni rezultati i dividende mogu i dalje podržavati slovenske dionice. Međutim, ako potražnja raste brže od ponude, cijene mogu sve više odstupati od poslovnih rezultata tvrtki, čime se povećavaju rizici za nove investitore. Slovenija je počela poticati ljude na ulaganje na tržištu kapitala. Sada mora osigurati veću ponudu dionica. U suprotnom ćemo uglavnom stvarati više kupaca za iste dionice, a ne veće i razvijenije tržište kapitala.