Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije? |
Objavljeno: 24.10.2020 / 12:23 |
Autor: Velimir Šonje, Arhivanalitika |
ANALIZA - Eurostat se nedavno potrudio i objavio tjedne brojke o ukupnom mortalitetu za države članice Europske unije i još devet europskih država. |
Među članicama EU nedostaju podaci za Rumunjsku, a uključeni su podaci za Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Armeniju i Gruziju. Ukupno 35 zemalja. Statističarima Eurostata EU je cjelina, pa je objavljena interpretacija podataka pod naslovom Gotovo 170,000 dodatno umrlih u EU. Tportal je prenio informaciju pod sličnim naslovom. Pojam „dodatno umrli“ odnosi se na takozvani višak mortaliteta (dakle, višak ukupno umrlih, ne samo od COVID-19) u dosadašnjem tijeku 2020. u odnosu na isto razdoblje u nekoliko prethodnih godina. Iza ove brojke kriju se vrlo različiti podaci po zemljama. Ti podaci pokazuju da je problem takozvanog „viška umrlih“ koncentriran u manjem broju mnogoljudnijih država, što uzrokuje ukupan višak za EU u cjelini. Obrađene podatke Eurostata možete zatražiti mailom radi provjere, a u nastavku prikazujem najvažnije rezultate statističke obrade: Kada se podaci za prvih 26 tjedana 2020. usporede s prosječnim brojem umrlih u prvih 26 tjedana 2016., 2017., 2018. i 2019., pokazuje se da šest država ima značajan višak smrtnosti 2020. (gdje je značajno definirano kao veće od prosječnoga rasta uvećanog za jednu standardnu devijaciju stopa rasta). Te države su redom: Španjolska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Italija, Nizozemska i Švedska. Francuska je blizu Švedskoj, ali je unutar jedne standardne devijacije stopa rasta. Izvor: Eurostat, vlastita obrada. Petnaest od trideset i pet prikazanih država, među kojima je i Hrvatska, imale su manji broj umrlih u prvih 26 tjedana 2020. u odnosu na prosjek za prvih 26 tjedana u prethodne četiri godine. Izvor: Eurostat, vlastita obrada. Gornja slika pokazuje rast („višak“) za veći broj država, ali ne daje jasan uvid u to je li višak umrlih bio „neuobičajen“. Odstupanje je u slučaju Španjolske ili U.K. očito neuobičajeno (lijevi dio slike), no kako okarakterizirati odstupanje Austrije ili Njemačke (prema sredini slike)? Vizualna intuicija sugerira da je jedan prag moguće ustanoviti između Francuske i Švicarske (prema tom vizualnom kriteriju, u EU je proljetos bilo sedam osobito snažno pogođenih zemalja), a drugi, stroži prag, mogao bi se odrediti između Austrije i Njemačke (u tom slučaju, možemo govoriti o trinaest osobito pogođenih država koje se na slici pozicioniraju lijevo od Njemačke). Razlike između zemalja su očite i do dana današnjeg su ostale bez adekvatnog objašnjenja. Pitanje se postavlja od početka pandemije kada je vrlo brzo postalo očito da pandemija različito pogađa različite zemlje. Već je do svibnja ponuđemo sedam mogućih objašnjenja tih razlika, o kojima sam pisao u knjizi Koronaekonomika, no još uvijek nemamo pouzdanu kvantifikaciju objašnjenja razlika. Problemu identifikacije neobičnih oscilacija u podacima može se pristupiti i na egzaktniji način. U tome će pomoći pogled na sliku za jednu od zemalja koja je bila snažno pogođena pandemijom. Promjena ukupnoga broja umrlih u Belgiji u odnosu na isti tjedan prethodne godine pokazuje da je kritična godina u pogledu mortaliteta prije COVID-19 bila 2018. Šok mortaliteta u vrijeme pandemije COVID-19 u Belgiji je bio snažan, štoviše izniman, jer se proteklih godina očito ništa slično nije dogodilo: Promjena broja umrlih u Belgiji odnosu na isti tjedan prethodne godine 2017.W1 – 2020.W26 Izvor: Eurostat, vlastita obrada. Nasuprot tome, hrvatsko iskustvo, koje je prikazano na sljedećoj slici, pokazuje da je kritična godina prije COVID-19 bila 2017., a COVID-19 sezona 2020. (prva polovina ove godine) ne samo da ni po čemu nije bila posebna, nego je mortalitet bio niži nego prethodnih godina u istom razdoblju. Promjena broja umrlih u Hrvatskoj odnosu na isti tjedan prethodne godine 2017.W1 – 2020.W26 Izvor: Eurostat, vlastita obrada. Ove dvije slike pokazuju još jednu važnu činjenicu: kritičan mortalitet se ne pojavljuje svake godine u istim tjednima. Na primjer, Belgija je ranije imala kritične točke u šestom tjednu 2017. i desetom tjednu 2018., a Hrvatska u prvih šest tjedana 2017., zatim u trideset i prvom tjednu 2017. i oko desetog tjedna 2018. Prema tome, ako na temelju podataka u razdoblju od 2016. do 2020. želimo identificirati izniman mortalitet uz pomoć kriterija „ništa slično se ranije nije dogodilo“, podatke treba uspoređivati s godinama u kojima su različite zemlje bilježile izniman mortalitet. Pristup traganja za kriterijem „ništa slično se u zadnje vrijeme nije dogodilo“ praktičan je i koristan zbog toga što, ako se neki pritisak na zdravstveni sustav ranije dogodio, za očekivati je da postoje protokoli i rezervni planovi za odgovore u slučaju ponavljanja takvog događaja. Tek bi mortalitet koji je značajno veći od nedavnoga (nema ga u institucionalnoj memoriji sustava i glavnih aktera – menadžmenta bolničkog sustava) mogao predstavljati izniman događaj koji ex post potvrđuje da se dogodilo nešto neočekivano za što sustav nije mogao biti spreman. Slijedom te logike, podaci u sljedećoj tablici pokazuju broj umrlih osoba u prvih sedamnaest tjedana 2020. u odnosu na prvih sedamnaest tjedana godine s maksimalnim mortalitetom u razdoblju 2016. – 2019. U prvoj koloni nalazi se napomena o godini na koju se odnosi raniji maksimum (Andora, Armenija i Gruzija su izbačene iz prikaza iz očitih razloga): Umrli W1-W17 2020. u odnosu na ukupan broj umrlih u prvih sedamnaest tjedana najgore godine od prethodne četiri (2016.-2019.) Izvor: Eurostat, vlastita obrada. Europa možda ima geografsku pravilnost u kretanju mortaliteta: zemlje juga i istoka (plus Norveška) imale su najveći mortalitet početkom 2017., a zemlje zapada i sjevera Europe početkom 2018. (Island i Latvija su iznimke 2019.). O fenomenu geografskog rasporeda viška mortaliteta ne znam ništa, ali pojava bi mogla biti uvjetovan klimatskim faktorima (geografska blizina ne znači mnogo jer su primjerice Austrija i Njemačka, Norveška i Danska, Francuska i Belgija, imale ranije maksimume u različitim godinama). Ovi podaci NE govore ništa o potrebi i učinkovitosti restriktivnih mjera (npr. je li lockdown trebao ili nije trebao, kakav bi bio mortalitet da ga nije bilo, treba li sada ili ne treba, kakav lockdown i sl.). O teškom povezivanju prikazanih podataka s restriktivnim mjerama svjedoči činjenica da podaci u gornjoj tablici za Švedsku pokazuju da nije dogodila nikakva drama u usporedbi s njihovim ranijim iskustvima (iako nisu imali lockdown), dok se u Španjolskoj, Italiji i Belgiji odvijala prava drama u usporedbi s njihovim ranijim iskustvima iako su imali lockdown (premda se na temelju podataka ne može tvrditi kako je riječ o sekundarnom mortalitetu zbog lockdowna). To je povezano sa drugom ogradom: Ukratko, zasad nit drveća, nit šume. Tek jedna velika pustoš i praznina koju dio ljudi pokušava ispuniti divljanjem, vrijeđanjem, moralnim uzdizanjem bez pokrića i pljuvanjem drugih, hinjenjem znanja, čineći tako pustoš još praznijom. |
|
Tagovi: mortalitet u Europi, koronavirus u Europi, koronavirus u Hrvatskoj |
PROČITAJ I OVO | ||
Nova realnost: Fed bi mogao podići kamatne stope?! |
KOLUMNA - Nakon pada Wall Streeta od 5% u travnju, ulagači su ponovno osjetili priliku za zaradu. |
Sedam veličanstvenih u tjednu izgubilo na vrijednosti čak 950 milijardi dolara |
KOLUMNA - Geopolitičke napetosti malo su prigušile vrijednosti burzovnih indeksa, ali panike nije bilo. |
Nafta zasad nije pretjerano reagirala na bliskoistočnu krizu |
ANALIZA - Na financijskim tržištima reakcija na nedavni iranski napad na Izrael bila je ograničena jer su se tržišta barem privremeno malo smirila jer iranski osvetnički napad na izraelsko bombardiranje iranskog veleposlanstva u Siriji nije prouzročio pretjeranu štetu. |
Halving ovog puta vjerojatno neće donijeti eksploziju oduševljenja |
KOLUMNA - U sljedeća 24 sata kripto zajednica svjedočit će važnoj prekretnici: četvrti "halving" u povijesti bitcoina. |
Fed će sniziti kamate nakon ECB-a |
KOLUMNA - Dow Jones jučer je prekinuo šestodnevni gubitnički niz, ali neizvjesnost ostaje na Wall Streetu. |