GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tradicionalni kineski glazbeni instrumenti

Tradicionalni kineski glazbeni instrumenti
UČIMO KINU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.05.2021 / 09:47
Autor: Vesna Baćović, profesorica kineskog jezika
KOLUMNA - O bogatstvu i ljepoti tradicionalne kineske glazbe najbolje govore tradicionalni kineski glazbeni instrumenti. Kao zorni primjeri tu su ne samo drevni, nego i potpuno novi instrumenti. Neki od novih instrumenata pojavili su se vremenom, a neki su se mijenjali kroz vrijeme i poprimili novi oblik.

Erhu (二胡 – èrhú) je jedan takav instrument koji savršeno opisuje raskoš i posebnost kineske glazbe, a u svijetu je poznat kao kineska violina. Radi se o žičanom instrumentu koji postoji već više od 1000 godina. Nije lako pratiti povijest njegovog stvaranja, ali ono što je utvrđeno jest da se koristio kao nomadsko oruđe koje je u Kinu došlo s nomadskim narodima sa sjevera. Erhu nije izvorni Han instrument (Han je etnička skupina koja čini 92% Kine i 19% ukupne svjetske populacije), ali je postao dijelom kineskih narodnih instrumenata te danas nosi epitet najpopularnijeg žičanog instrumenta diljem Kine, među svim njezinim različitim etničkim skupina.

Koristi se kao prateći instrument kako u vokalnoj, tako i u instrumentalnoj glazbi, a od početka 20. stoljeća (od 1920-ih nadalje) koristi se i kao solo instrument za koji su skladane mnoge samostalne skladbe.

Poznat kao vodeći instrument u tradicionalnom kineskom orkestru i općenito u gudačkoj glazbi, erhu se svira u ansamblima, ali se koristi naširoko i u drami i kineskoj operi (glumci u kineskim kazalištima nerijetko su i izvrsni glazbenici). Bez njegovog lako prepoznatljivog melodičnog zvuka, koji je istodobno nježan i izražajan, ne može se zamisliti niti simfonijski orkestar Kine.

Taj izrazit glas, možda najizrazitiji među gudačkim instrumentima, osigurava mu visoko prvo mjesto u kineskoj tradicionalnoj glazbi. Ali, zahvaljujući popularnosti koju uživa, na ovom dvožičnom instrumentu sviraju se ne samo narodne melodije, nego i jazz i rock izvedbe.
Karakterističnog je izgleda. Drevni erhu instrumenti bili su visine 50-60 cm, dok današnji erhu ima visinu od oko 81 cm. Tijelo erhua (rezonantna kutija) pravi se od plemenitog drveta (ružino drvo, mahagonij), dok se šesterokutni rezonator prekriva zmijskom kožom. Iz tog tijela „raste“ dugačka grana koja se zove vrat, a ima ulogu podupiranja tijela i žice. Na samom vrhu vrata smještena je savijena glava s dva klina koji služe za podešavanje visine tona. Od vrata do tijela izdužuju se dvije žice. Erhu se svira uz pomoć luka koji se pravi od bambusa i konjske dlake. Budući da je fiksiran između dvije žice, luk s erhuom gradi nerazdvojivu, jedinstvenu cjelinu.

Nerijetko ćete na kineskim ulicama vidjeti starije Kineze koji ga sviraju (ako pratite naš Instagram profil onda već znate kako/zašto su kineske ulice tipična, prava Kina…). Erhu kao da čuva kinesku tradiciju od modernog vala. Podsjeća da ta tradicija i dalje živi, unatoč tome što se Kina iz godine u godinu sve više i više mijenja i razvija, te u tom smislu postaje simbol novoga, modernog svijeta – svijeta budućnosti.
Erhu često (pro)budi u čovjeku i neke tanane, često sjetne ili tužne emocije.

Probija se do srca slušatelja vrlo lako, a zaboravlja se vrlo teško. Na jedan je način sastavni dio Kine, pa otići u Kinu, a ne čuti erhu (ali i ostale tradicionalne glazbene instrumente), usuđujemo se reći, nije moguće. Erhu savršeno opisuje kineske pejzaže. Imitira zvukove, te kao da prenosi čitave cjeline, poput slike ili fotografije, kroz drugi oblik – kroz glazbu. Tako danas, kao jedna vrsta vremenskog stroja, erhu obogaćuje povijesno i kulturno značajna mjesta, dopunjava ih i prenosi duh drevne Kine, čime je oživljava.

Kad se svira, erhu se drži okomito na jednom koljenu, u uspravnom položaju. Za razliku od njega, kineska citra postavljena je horizontalno.

Kineska citra zvana guzheng (古箏 – gǔzhēng) sastoji se od 18 ili više žica (moderna citra ima 21 žicu), a postoji i guqin (古琴 – gǔqín), kineska citra sa 7 žica. Izvorno ih je imala 5, ali od 3. stoljeća pr. Kr. ima 7 žica pa je poznata i kao „guxianqin“, odnosno „glazbeni instrument sa sedam žica“. Razlika, osim u broju žica, ogleda se i u činjenici da guzheng ima pokretne, labave nosače ispod žica, dok ih guqin nema.

Istrument je to koji je od davnina bio omiljen među učenim ljudima, posebice među znanstvenicima, filozofima te pjesnicima. Zbog toga je smatran sofisticiranim instrumentom i nosi naziv „otac kineske gazbe“ ili „istrument mudraca“. Drevna Kina nije brojala obrazovanih ljudi kao danas, ali svi su imali jednu zanimljivu poveznicu: očekivalo se da znaju kaligrafiju, slikanje, igru go i sviranje na guqinu. To ih je odvajalo od neobrazovanog sloja ljudi. Ono što je još zanimljivije jest da danas, nakon toliko stoljeća, ove 4 umjetnosti zauzimaju posebno mjesto ne samo u kulturnoj baštini Kine, nego i u svakodnevnom životu Kineza. Kaligrafija je dio obrazovnog sustava, slikanje (a govorimo o tradicionalnom slikanju) živi i u modernoj Kini, igra go igra se toliko da su šanse da ćete otići u Kinu, a ne vidjeti kako grupa Kineza igra igru go ravne nuli (pitanje je samo hoćete li znati što rade. :)).

Izvorno se instrument zvao smao "qin" ali kako se vremenom ovaj pojam počeo odnositi na brojne glazmene istrumente iz familije žičanih instrumenata (npr., klavir, cimbal), dodao mu se prefiks „gu“ što na kineskom znači drevni, stari.
Izvorno, guqin zvao se samo „qin“, ali kako se s vremenom ovaj pojam počeo odnositi na brojne glazmene istrumente iz obitelji žičanih instrumenata (npr. klavir, cimbal), dodao mu se prefiks „gu“, što na kineskom znači „drevni“.
Među drevnim kineskim instrumentima nalazi se i dizi (笛子 – dízi), kineska poprečna flauta, jedan od najčešćih kineskih glazbenih instrumenata. Dizi se svira u ansamblima narodne glazbe i kineskoj operi, ali jednako tako ga možete čuti i u modernom orkestru (ili npr. ovdje :) )

Flauta di (笛– dí) ili handi (橫笛 – héngdi), kako je još zovu, obično se pravi od bambusa. Smatra se da rasprostranjenost i popularnost duguje jednostavnosti i pristupačnosti izrade, ali je i vrlo laka za prenošenje. Na sjeveru Kine za izradu koristi se crni (ljubičasti) bambus, dok jug Kine (Suzhou i Hangzhou) preferira izradu od bijelog bambusa. Inače, kad smo kod bambusa, bitno je napomenuti da je podijela kineskih glazbenih instrumenata napravljena upravo u skladu s vrstom materijala koji se koristi za izradu. Tako imamo osam skupina instrumenata. Osim bambusovih, tu su još: tikveni, drveni, kameni, kožni, žičani, metalni i zemljani instrumenti.

Di ima jednu rupu za membranu i šest rupa koje su izrezane dužinom instrumenta. Svoj karakterističan ton duguje tankoj papirnatoj membrani koja je zalijepljena za posebnu zvučnu rupu na samom tijelu flaute – smatra se da ju se zbog toga prikladnije zvati “membranskom flautom”.

U Kinu je došla iz Tibeta davno, još za vrijeme dinastije Han (202. pr. Kr. – 220. poslije Krista). Danas je teško reći s kojim žičanim instrumentom najskladnije i najljepše zvuči, ali sa sigurnošću se može reći da uz guzheng zvuči magično.
Vezana uz godišnja doba, kineska tradicionalna glazba vrlo često svira o njima, zvukovima prenoseći atmosferu. Tako drveni i bambusovi instrumenti (uglavnom su puhački) divno prenose ljepote proljeća, o ljetu sviraju žičani, jesen kao temu imaju brončana zvona ili kameni instrumenti dok se sa zimom bave bubnjevi.

Sklad koji glazba postiže je sklad o kojem su govorili Kinezi još davnih dana, u dalekoj prošlosti. Naime, glazba je predstavljala harmoniju između Neba i Zemlje. O tome svjedoči Knjiga promjena, jedna od kineskih Pet klasičnih djela, koja čuva najstarije zapise o glazbi. Uz to je i Knjiga pjesama, koja čuva čak 305 pjesama iz perioda između 10. do 7.stoljeća pr. Kr., očit dokaz o dugovječnosti kineske glazbe. S druge strane, Šesto klasično djelo – Knjiga glazbe, iako izgubljene (sačuvani su samo pojedini fragmenti), predstavlja očit dokaz o značaju koji se od davnina pridavao glazbi. Ova djela govore u prilog tome koliko je kineskoj civilizaciji glazba bila bitna. A činjenica da su je sačuvali govori o tome koliko im je glazba bitna i danas...


Svi čitatelji portala koji zaprate naš Instagram profil uz kod SEEbiz20 mogu ostvariti 10% popusta za upis na 1.stupanj koji kreće 3.05.

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/haohan_skola_kineskog_jezika/
Dodatne info: info@haohan.hr / 099 58 567 35 /
Cjelokupna ponuda: www.haohan.hr

Tagovi: erhu, kineska citra, flauta di, radicionalni kineski glazbeni instrumenti
PROČITAJ I OVO
Drugi kvartal: Više stečajeva, ali i novoosnovanih tvrtki
GOSPODARSKI PREGLED
Drugi kvartal: Više stečajeva, ali i novoosnovanih tvrtki
ANALIZA - Unatoč nastavku pandemije koronavirusa, gospodarska aktivnost i broj aktivnih gospodarskih subjekata su u porastu u usporedbi s istim razdobljem protekle godine.
Kineski štapići
UČIMO KINU
Kineski štapići
KOLUMNA - 筷子 [kuàizi] iliti štapići za jelo su tradicionalni pribor za jelo koji se koristi u paru i jednake je veličine – standardno oko 20 cm no, ako se radi o onima za kuhanje, mogu biti i između 30 – 40 cm.
Dobrodošli u besmisleni svijet milijardera
MILIJARDERI LETE U NEBO
Dobrodošli u besmisleni svijet milijardera
KOLUMNA - Milijarderi lete u nebo. Milijarderi su na tri minute izgubljeni u svemiru. Milijarderi nas, zapravo, uče o besmislu milijardi.
ECB nastavlja opreznu igru
OPREZ
ECB nastavlja opreznu igru
ANALIZA - Vijesti o rastućem broju ljudi zaraženih koronavirusnom verzijom delte u ponedjeljak su posijale strah od novog zatvaranja gospodarstava i ekonomskih problema u mnogim sektorima.
Delta soj koronavirusa neće izazvati nova zatvaranja u eurozoni
VIRUS I TRŽIŠTE
Delta soj koronavirusa neće izazvati nova zatvaranja u eurozoni
ANALIZA - Pokazatelji PMI indexa za eurozonu u srpnju potvrđuju da se europsko gospodarstvo još uvijek brzim tempom vraća na razinu prije pandemije i da se cjenovni pritisci i dalje pojačavaju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE