Je li to samo lažni signal, kakvih je bilo dosta tijekom kriza u prošlosti?
Prvo je Hang Seng indeks bio više od 20 posto iznad dna, a prije nekoliko dana to je uspio čak i frankfurtski DAX. Dow Jones također je blizu ulaska u područje rasta - trenutno je 18 posto niži od najniže vrijednosti od 13. listopada. Dakle, prema burzovnim definicijama, bikovski trend se vratio, ali treba biti oprezan. Sličnih skokova bilo je i tijekom procvata dionica tehnoloških kompanija prije više od 20 godina te tijekom financijske krize 2008., no uslijedio je povratak u stvarnost. Budući da zaoštravanje monetarne politike središnjih banaka još nije završilo te da se vrhunac ciklusa sve više odmiče, a osim toga, učinci viših kamata tek će početi "hvatati maha" (čitaj: recesija). bliži se i možemo samo nagađati koliko će biti ozbiljno), potrebno je poprilično hrabrosti za tvrdnju da je najgore na burzama iza nas. Pogotovo ako se geopolitičke napetosti povećaju i energetska kriza pogorša.
Glavni razlog oporavka burze je uvjerenje da inflacija u SAD-u jenjava. Nakon što je u listopadu iznosio 7,7% na potrošačkoj razini (CPI indeks) (najniže od siječnja), 8,0% na proizvođačkoj (PPI), a cijene uvoznih roba porasle su 4,2% (najniže od veljače prošle godine) , sve se više čini da je inflacija dosegla vrhunac u lipnju i da će Fed to morati uzeti u obzir pri svojim sljedećim odlukama. Međutim, povjerenje je znatno poljuljao James Bullard (iz podružnice Feda u St. Louisu) izjavom da kamatna stopa Fed-a (trenutno na 3,75-4,0 posto) još nije u rasponu koji bi se mogao smatrati dovoljno restriktivnim, te da morat će se podići najmanje na razinu između 5,0 i 5,25 posto. Susan Collins iz Bostona također upozorava da je sve manje znakova da cjenovni pritisci jenjavaju, pa bi Fed u prosincu mogao po peti put zaredom povećati kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, tim više nakon iznenađujuće snažnog rasta (+1,3 %) maloprodaje u listopadu.
Gotovo da nema sumnje da će više kamatne stope prije ili kasnije dovesti do recesije. Prošlog tjedna zabilježena je najveća inverzija (fenomen u kojem su traženi prinosi kratkoročnih obveznica viši od prinosa dugoročnih obveznica) na tržištu obveznica od 1982. godine, jer je prinos na dvogodišnju obveznicu bio gotovo 70 baznih bodova iznad prinosa na 10-godišnju obveznicu. Krivulja prinosa američkih obveznica na svim je stranama obrnuta, čak je i jednomjesečna obveznica ovoga tjedna bila unosnija od 30-godišnje obveznice. U posljednja dva slučaja to se dogodilo u razdoblju kolovoz – rujan 2019. (nakon čega je uslijedila recesija u ožujku 2020.) i u razdoblju kolovoz 2006. – kolovoz 2007. (nakon čega je uslijedila recesija koja je započela u siječnju 2008.).
Dobra je vijest da je unatoč svemu u SAD-u stopa 30-godišnjih hipoteka pala sa 7,08 posto na 6,61 posto u samo jednom tjednu, što je najveći tjedni pad od studenog 1981. Ipak, to je ogromno u usporedbi s kamatnom stopom od 3,1 posto prije godinu dana.
