Wall Street je otvorio tjedan prilično negativno nakon što su se u Kini rasplamsali prosvjedi protiv strogih covid restrikcija. To potiče strahove od daljnjeg usporavanja kineskog gospodarskog rasta i dodatnih uskih grla u opskrbnim lancima, što predstavlja još jednu prepreku smanjenju inflacije. Pad indeksa S&P 500 od 1,5 posto u ponedjeljak (opet ispod 4000) bio je njegov 57. pad od najmanje jedan posto ove godine, najveći od kolapsa Lehman Brothersa 2008. Također u utorak, indeksi su bili ispod površine gotovo cijeli dan, samo u posljednjim je minutama zazelenio Dow Jones (33.852 boda) i na kraju osvojio simbolična tri boda.
Dok optimisti vjeruju da je dno na burzama gotovo, neki analitičari upozoravaju da bismo mogli vidjeti scenarij sličan slomu tehnoloških dionica na prijelazu stoljeća. Godine 2000. Dow Jones izgubio je šest posto (čini se da će sličan gubitak imati i ove godine), ali sljedeće godine nije došlo do preokreta (-7%). Štoviše, Dow Jones je 2002. morao pasti još 17 posto prije nego što je 2003. uslijedio snažan oporavak (+25%). Tijekom tog trogodišnjeg razdoblja pada, Fed je nastavio snižavati kamatne stope, sa 6,5 posto u svibnju 2000. na 1,0 posto u lipnju 2003.
Jedan od najvećih Fedovih jastrebova (izraz za one koji podržavaju strogu monetarnu politiku), James Bullard, rekao je da tržišta trenutno podcjenjuju vjerojatnost da bi Fedov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) mogao nastaviti biti vrlo agresivan. Već samo nada da su "najdivljija" povećanja kamata (za 0,75 postotnih bodova) prošla i da će sredinom prosinca Fed povećati kamatu za još samo 0,50 postotnih bodova, donijela je značajan oporavak na burzama u prošlih mjesec i pol. koji su prethodno bili na višegodišnjim najnižim razinama. No šokovima vjerojatno još nije kraj. Bullard upozorava da će Fed za postizanje ciljane inflacije (2,0%) morati podići stopu Fedovih sredstava (do 5,0%), a iznad svega, da će je ostaviti na visokoj razini tijekom cijele 2023. godine, a također iu rad u 2024.
Možemo samo nagađati kako će najveće svjetsko gospodarstvo reagirati na novu stvarnost. Tržišta obveznica već neko vrijeme nedvosmisleno predviđaju recesiju, jer je krivulja prinosa sve više invertirana. Razlika u prinosu kratkoročnih (dvogodišnjih) i dugoročnih (desetogodišnjih) obveznica već iznosi 80 baznih bodova, što se posljednji put dogodilo prije više od 40 godina. Prinos na njemačku 10-godišnju obveznicu u ponedjeljak je premašio dva posto.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da inflacija u eurozoni još nije dosegla vrhunac, a predvidjela je i daljnji rast kamata. Sljedeći sastanak ECB-a održat će se 15. prosinca, a analitičari su podijeljeni oko toga hoće li uslijediti povećanje kamatnih stopa za 50 i 75 baznih bodova. Euro je ovaj tjedan gotovo dostigao 1,05 dolara, što je najviša razina od kraja lipnja.
