Zlatne vize dovode investitore u dio zemalja EU, ali ne i u Hrvatsku

Kod prvih se radi o programima temeljem kojih države nude državljanstvo i putovnicu investitorima u nekretnine, državne fondove za razvoj i državne obveznice. Trenutno najatraktivniji programi za strane investitore u EU postoje na Cipru (investicija u visini 2.000.000,00 EUR), Malti (investicija u visini 800.000,00 EUR) i Bugarskoj (investicija u visini 1.000.000,00 EUR), a izvan EU u Crnoj Gori, Turskoj, Dominikanskoj Republici, Svetom Kristoforu i Nevisu, Grenadi, Svetoj Luciji i Antigvi i Barbudi. Takvi programi prema zadnjim financijskim podacima predstavljaju tržište od 2 milijarde USD na svjetskoj razini.

Svojevrsna podvrsta CIP-a su programi zlatnih viza („Golden visa“), odnosno rezidencijalni programi koji investitorima omogućavaju ishođenje dozvole za boravak (boravište/prebivalište) na temelju kupnje nekretnine i drugih investicija uz mogućnost stjecanja državljanstva naturalizacijom protekom određenog broja godina.

Programi zlatnih viza omogućeni su u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, Irskoj i Latviji dok se određeni oblik prava na boravak na temelju investicije prema izvještaju Europske komisije - Investor Citizenship and Residence Schemes in the European Union za 2019. godinu (https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/com_2019_12_final_report.pdf) trenutno provodi u čak 20 zemalja EU, uključujući i Hrvatsku.

Uvjeti za ostvarenje prava na boravak variraju u svakoj državi no obično se uvjetuje otvaranje određenog broja radnih mjesta, obveza boravka u određenoj državi i najbitnije određuju se minimalna visina ulaganja, uz izričito navođenje u izvještaju Europske komisije da Hrvatska ima najniži financijski uvjet za stjecanje prava na boravak u visini od 13.000,00 EUR (uz ispunjenje dodatnih uvjeta).

Osim u EU zemljama takvi programi postoje i u SAD-u (EB5 viza), Kanadi, Novom Zelandu i nizu drugih država te vrijednost tržišta zlatnih viza na svjetskoj razini prelazi 5 milijardi USD.

Hrvatska u svojoj zakonskoj regulativi nema Program državljanstva za investitore (CIP) i kao jedina, barem teoretska mogućnost takvog stjecanja državljanstva postoji u slučaju da Ministarstvo unutarnjih poslova procijeni da je stjecanje državljanstva stranca koji je podnio zahtjev u interesu države.

O navedenoj temi već smo pisali 2018. godine (http://www.seebiz.eu/zasto-hrvatska-ne-nudi-drzavljanstvo-za-investitore/ar-173292/) te je tada u Hrvatskoj narodnoj stranci potvrđeno je da se ideja o privlačenju investitora dodjelom državljanstva razmatrala u Vladi Zorana Milanovića.

– Razradili smo model koji je u svijetu poznat kao "business citizenship" i primjenjuje se u vrlo detaljnoj proceduri koja uključuje provjeru podrijetla kapitala, ozbiljnost ulagača i dugoročnost njegova interesa za državu čije državljanstvo traži. No, unutar tada vladajuće koalicije nije bilo sluha za prijedlog HNS-a, pa ćemo pokušati isti prijedlog staviti u program sadašnje Vlade – naveli su u HNS-u.

Najsličniji institut takvim programima u Hrvatskoj, iako još uvijek jako daleko od koncepta CIP-a ili zlatne vize (iako ga EU u svojim izvještajima tretira kao „investor residence scheme“) predviđen je Zakonom o strancima i to u odredbama koje uređuju pitanje izdavanja dozvola za boravak i rad izvan kvote.

Stjecanje dozvole za boravak i rad na vrijeme od jedne godine uz mogućnost produljenja omogućeno je strancu koji se samozapošljava u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51% pod uvjetom da je:
1. u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna;
2. da su u tom trgovačkom društvu zaposlena najmanje tri hrvatska državljanina;
3. da mjesečna bruto plaća stranca podnositelja zahtjeva iznosi najmanje visinu prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj;
4. da trgovačko društvo ne posluje s gubitkom te
5. da uz zahtjev priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.

Obzirom na stalan rast potražnje za takvim programima, osobito od strane kineskih investitora sigurno je da bi bilo interesa za nekim konkretnijim programom za boravak za strane investitore u Republici Hrvatskoj, što će osobito biti naglašeno nakon ulaska Hrvatske u Schengensko područje..