Dostavljačima hrane u pandemiji promet porastao 500 posto

Prema podacima Eurostata, internet-trgovina doživjela je pravi boom, i to u cijeloj Europskoj uniji, no osim odjeće, obuće, modnih dodataka, kozmetike i elektronike, impresivne brojke bilježi dostava hrane, posebice od kada je pandemija zatvorila restorane i kafiće. Vozači Glova, Wolta, Bolt Fooda ili Pauze postali su svakodnevni prizor i na ulicama većih hrvatskih gradova, a činjenica je da je još prije nekoliko godina bila riječ o veoma sramežljivoj praksi. Stoga su iz Večernjeg lista s njima razgovarali o poslovanju i trendovima koji se tek očekuju. 

Većina je potrošača u Hrvatskoj, naime, s konceptom dostave hrane bila najbliže upoznata putem američkih filmova i serija pa je tako izvan radara šire javnosti ostalo nekoliko stranica za dostavu koje su uglavnom na jednom mjestu okupljale restorane s vlastitom dostavom.

Tu treba izdvojiti hrvatski online servis Pauza, koji je zapravo osnovan još 2008., a 2014. godine preuzeo ga je veliki svjetski igrač Foodpanda. Potom je 2019. doživio potpuni redizajn te je osnovana PauzaGO.

– Pauza je do sada djelovala samo kao posrednik između restorana koji nude uslugu dostave i korisnika, ali uvođenjem vlastite dostave pokrivamo i restorane koji do sada nisu imali vlastitu dostavu – objasnila je tada direktorica Elmira Majerić.

Što se tiče stranih tvrtki, a koje su trenutačno najpoznatije na tržištu, krajem 2018. u Hrvatsku je stigao Wolt, a 2019. ulicama su se već vozili i vozači Glova, dok je 2020. počeo s radom Bolt Food, tvrtka iz Estonije ranije poznata po taksi-prijevozu i dostavi paketa.

– U samo dvije godine proširili smo poslovanje na 11 gradova, a planiramo ih na popis dodati još. S obzirom na izazovna vremena, izrazito smo zadovoljni uspjehom. Naime, u samo dvije godine svaka peta osoba u Hrvatskoj preuzela je Glovo aplikaciju na svoj mobitel – rekao nam je Teo Širola, generalni direktor Glova Hrvatska, koji je krajem travnja proslavio dvije godine Glova u Hrvatskoj.

Njihove službene brojke pokazuju koliko je u tom razdoblju skočila dostava pa tako trenutačno više od tisuću “glovera”, kako se popularno nazivaju dostavljači, vozi u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu, Sisku, Puli, Karlovcu, Varaždinu i Velikoj Gorici.

Što se tiče dostave hrane, najpopularnija je brza hrana, odnosno burgeri, pizza i grill, no dostavljaju se i namirnice. Pritom su u hrvatskoj najtraženije – banane, kojih je dostavljeno više od 20 tona, a slijedi 70.000 litara mlijeka te krumpir i jaja. Među najtraženijim pojmovima u aplikaciji tijekom pandemije našao se pak kvasac, a od dostavljenog kvasca u posljednjih godinu dana moglo se ispeći više od 5000 kruhova.

– Dostavili smo gotovo 9 milijuna proizvoda, a naši su dostavljači prešli 12 milijuna kilometara, što je jednako kao da su 30 puta prešli udaljenost od Zemlje do Mjeseca – ističu iz Glova, čija je priča počela kao startup u Španjolskoj 2015., a danas su se proširili na Europu, Bliski istok i Afriku. Wolt je pak osnovan godinu prije u Helsinkiju, a danas također broji milijune korisnika diljem svijeta pa tako i u deset hrvatskih gradova. Matko Katanec direktor je Wolta za Hrvatsku, odnosno generalni menadžer za regiju Adria.

– Na samim počecima Wolt je bio tu kao super rješenje za brz obrok, a danas na aplikaciji korisnici mogu uz ponudu restorana pronaći i sve ostalo, od ponude trgovina živežnim namirnicama i robe široke potrošnje do proizvoda za kućne ljubimce, elektronike i brojne druge – poručuju iz Wolta te dodaju kako korisnici u Hrvatskoj ipak najčešće naručuju burgere i pizze, kojih su do sada dostavili više 600, odnosno 500 tisuća.

Prema popularnosti slijedi azijska kuhinja, a od namirnica iz trgovine ponovno se najviše prodaju banane, pekarski proizvodi i pivo te voda. Prodano je tako u sklopu Wolta 250.000 bezalkoholnih i alkoholnih pića, više od 80.000 pekarskih proizvoda i više od 40 tona voća i povrća. Kolika je zarada? Iako bi se moglo zaključiti kako su ovi servisi, koji su počeli poslovati netom prije pandemije, uistinu pogodili vrijeme, oni ističu kako je specifična situacija tek djelomično zaslužna za rast koji su planirali.

Što se zarade i udjela na tržištu tiče, tek je dio podataka javno dostupan. Činjenica je da je danas teško pronaći objekt koji ne dostavlja putem ovih servisa, iako se u početku dio ugostitelja pobunio u strahu od pada prometa u njihovim objektima. Cijena dostave varira o aplikaciji i restoranu, neke su besplatne, druge stoje od tek nekoliko desetaka lipa do 15-ak kuna. Što se tiče ugovora između tvrtki i restorana, također nema jednog konačnog odgovora, no najčešće su se spominjale provizije od narudžbi u iznosu od 20 do 30 posto iznosa, a kada je riječ o zaradi vozača, spominju se plaće od nekoliko tisuća kuna mjesečno u slučaju svakodnevne vožnje, no i to ovisi od vozača do vozača te od servisa do servisa.

– Što se tiče partnera dostavljača, napominjemo da Wolt ne zapošljava dostavljače te da oni rade ili u sklopu vlastitog obrta ili partnerskih tvrtki s kojima Wolt ima ugovore o suradnji – poručuju iz Wolta.

Fotografija: Pexels