Europske aplikacije za praćenje covida-19 polovična su uspjeha

Njemačka - aplikacija nije lijek

Lansirana u lipnju, njemačka aplikacija za praćenje zaraze doživljena je kao "važan dodatan alat za sprječavanje širenja zaraze", ali ne i kao "lijek za sve", isticao je glasnogovornik vlade Steffen Seibert.

U državi čije stanovništvo s oprezom pristupa pitanju osobnih podataka, aplikacija je općenito bila dobro primljena, čak i od najvećeg europskog udruženja hakera Chaos Computer Cluba, snažnog zagovornika privatnosti podataka.

U državi s 83 milijuna stanovnika, aplikacija je do 1. rujna preuzeta 17,8 milijuna puta, a do početka srpnja je upozorila na nekoliko stotina slučajeva zaraze.

Island - najprihvaćenija aplikacija

Vrhunac preuzimanja islandske aplikacije zbio se nedugo nakon njezinog lansiranja - tada ju je preuzelo 40 posto populacije. Snažan rast preuzimanja ponovno je zabilježen na početku turističke sezone.

Posjetitelje te otočne države potiče se da preuzmu aplikaciju, ne samo jer je funkcionalna, nego jer i sadrži poveznice na važne dokumente vezane za koronavirus, a ima čak i 'chat' funkciju.

Suprotno od drugih aplikacija u Europi, islandska prati kretanje pojedinca u slučaju zaraze ili sumnje na nju, a uz njegovo dopuštenje putem GPS-a prati i lokaciju telefona.

Portugal – problemi sa softverom

Portugal je svoju aplikaciju lansirao tek ovaj mjesec. Udruženja potrošača odmah su je kritizirala zbog manjkavosti u prikupljanju osobnih podataka te dominante uloge koje tehnološki divovi imaju u osmišljavanju zdravstvenih protokola.

Portugalski mediji pišu i kako 800 tisuća mobitela u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika ne može preuzeti aplikaciju jer nije usklađena s njihovim softverom.

Francuska - neuspjeh

Francuska vlada lansirala je svoju aplikaciju StopCovid početkom lipnja, no do sredine kolovoza u državi koja ima 67 milijuna stanovnika preuzeta je samo 2,3 milijuna puta.

Korisnicima je dosad dojavljeno o samo 72 riskantna kontakta, a 1169 Francuza putem aplikacije prijavilo je da su pozitivni.

IT stručnjaci kritizirali su StopCovid zbog loše zaštite privatnih podataka.

Suprotno od drugih europskih država čije se aplikacije temelje na „decentraliziranom” protokolu, ona francuska je „centralizirana”, što znači da se anonimni podaci prebacuju na server gdje se spajaju bliski kontakti zaraženih.

Decentralizirani model daje korisnicima veću kontrolu nad informacijama koje ostaju na njihovom mobitelu, a rezultat je jednak. Taj model promoviraju Google i Apple, tehnološki divovi koji su započeli suradnju u borbi protiv koronavirusa.

Švicarska i Italija - dobro prihvaćene aplikacije

Aplikacija SwissCovid koju je razvilo sveučilište EPFL u Lausannei također se temelji na decentraliziranom protokolu i danas je koristi gotovo 1,6 milijuna korisnika od 8,5 milijuna staovnika.

Početkom rujna aplikacija je u prosjeku javljala o 56 slučajeva zaraze svaki dan i čini se da je općenito dobro prihvaćena među stanovnicima.

U Italiji je aplikacija Immuni preuzeta 5,4 milijuna puta, što bi bilo14 posto potencijalnih korisnika, odnosno svih starijih od 14 i onih koji posjeduju telefone.

Norveška i Velika Britanija - propale aplikacije

Norveške zdravstvene vlasti u lipnju su zaustavile aplikaciju nakon što je nacionalna agencija za zaštitu podataka zaključila da je prenametljiva.

Vlasti trenutno rade na novom rješenju i nadaju se da će biti spremno do Božića te pritom ne odbacuju mogućnost da će koristiti tehnologiju Googlea i Applea.

Vlada Velike Britanije svoj je prvi pokušaj aplikacije za praćenje predstavila u svibnju, no u lipnju je odustala od jer je također bila temeljena na centraliziranom modelu i time se smatrala nesigurnom za osobne podatke.

Britanske vlasti su za probleme optužile restrikcije koje je nametnuo Apple, te su prešle na decentralizirani pristup, ali aplikacija još uvijek nije dostupna u velikom dijelu Britanije.

Hrvatska - fijasko

Hrvatska je svoju aplikaciju Stop COVID-19, također temeljenoj na sustavu Google i Applea, predstavila krajem srpnja, no do konca kolovoza preuzelo ju je manje dva posto korisnika mobitela, a za njezin uspjeh, govorilo se, treba ih biti 60 posto.