Indeks digitalnih plaćanja pruža holistički pregled digitalizacije plaćanja potrošača u Hrvatskoj kroz tri dimenzije, tzv. podindeksa – infrastrukturu, upotrebu i znanje potrošača – sve s ciljem podržavanja razvoja lokalnog ekosustava plaćanja.
Rezultat se izračunava na temelju pojedinačnih rezultata za svaki podindeks, a pritom podindeksi prikazuju stupanj razvijenosti digitalnog platnog prometa u Hrvatskoj. Rezultat za infrastrukturu za Hrvatsku iznosi 74 te ukazuje na postojanje snažnih temelja za daljnji razvoj digitalnih plaćanja. Taj pokazatelj može i dalje rasti kako veći broj potrošača i trgovaca digitalizira svoje poslovanje i kako nove tehnologije plaćanja počnu ulaziti na tržište.
Rezultat za znanje za naše tržište iznosi 52 što pokazuje da još uvijek ima prostora za rast kad su u pitanju stavovi potrošača i vještine povezane s digitalnim načinima plaćanja što upućuje na potrebu za podizanjem svijesti i daljnjim obrazovanjem stanovništva o prednostima bezgotovinskog plaćanja. Podindeks upotrebe od 55, u kojem je Hrvatska ostvarila najbolji rezultat od svih država uključenih u mjerenje, također potvrđuje postojanje temelja da se nedavni rast na polju usvajanja bezgotovinskih načina plaćanja nastavi.
„Indeks digitalnih plaćanja pomaže nam kvantificirati digitalizaciju platnog prometa, olakšava praćenje razvoja te omogućava usporedbu između zemalja koje su obuhvaćene njime“, istaknula je Tina Mirčeta, voditeljica poslovnog razvoja u Mastercardu u Hrvatskoj. „Uvidi dobiveni na temelju javnih izvora, provedenog primarnog istraživanja i tržišnog iskustva koje Mastercard posjeduje mogu služiti kao polazne točke za daljnje unaprjeđenje platnog ekosustava.“
Izvješće je pokazalo neke zanimljive podatke kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi. Tako je Hrvatska rangirana treća u podindeksu Infrastrukture u odnosu na ostale uključene zemlje, a više su rangirane samo Grčka i Austrija. Ovaj je rezultat dobiven ponajviše zahvaljujući vrlo razvijenoj mreži plaćanja s računa na račun u Hrvatskoj (1,9 računa po odrasloj osobi u 2021.) i mreži kartičnog plaćanja (u 2021. u svakom kućanstvu postojale su 2,2 kartice po odrasloj osobi) koja učinkovito obuhvaća većinu odraslog stanovništva.
Druga glavna komponenta stupa Infrastrukture je zastupljenost digitalnih rješenja za plaćanje. Na hrvatskom tržištu postoji prostor za daljnji rast, posebno za određene pokazatelje, poput dostupnosti mobilnih novčanika među lokalnim bankama izdavateljima i dostupnosti instant plaćanja. Istovremeno, postoji dodatni prostor za rast jer tržište tek treba usvojiti neka nova rješenja (SoftPOS, Click to Pay, mobilno plaćanje direktno s računa), a unatoč postojanju infrastrukture za otvoreno bankarstvo, šira komercijalna upotreba API-a tek se treba ostvariti.
Hrvatska je druga na indeksu kad je riječ o znanju potrošača o digitalnim plaćanjima
Kad je riječ o podindeksu znanja, uvidi se temelje na rezultatima provedenog istraživanja tržišta, a samo je Austrija imala bolji rezultat od Hrvatske. Rezultat za Hrvatsku ukazuje da je potrošače potrebno dodatno obrazovati i izložiti alternativama digitalnog plaćanja. Ovdje je, tako, otkriveno da je 80% ispitanika čulo za plaćanje mobilnim novčanikom na POS uređajima, no samo je 21% njih upotrijebilo ovo rješenje za plaćanje. Također, podaci pokazuju da 58% potrošača zna da se kartice mogu upotrebljavati na internetu i u fizičkim trgovinama, a 75% njih zna kakvu ulogu ima CVC kod.
Značajan potencijal za povećanje upotrebe digitalnih plaćanja
Podindeks upotrebe, u kojem je Hrvatska ostvarila najbolji rezultat od svih zemalja, pokazuje da apetit za gotovinom u Hrvatskoj ostaje visok iako je kretanje prema bezgotovinskom društvu sve snažnije. Podizanja gotovine na bankomatima 2021. dosegnula su iznos jednak 20% BDP-a, s omjerom između volumena transakcija na bankomatima i POS uređajima od 1,1 u 2021. Ipak, ovaj omjer je u silaznom trendu jer je 2017. iznosio čak 1,5.
Istovremeno, beskontaktna tehnologija činila je većinu POS transakcija u Hrvatskoj te je procijenjeno da su za veliki dio kartica koje su obavljale internetske transakcije podatci spremljeni najmanje jednom, a 32% potrošača je upotrijebilo plaćanja putem QR koda.
