Online trgovina: Hrvati najviše kupuju od Kineza

Osim zemalja članica IPC-a, u istraživanju su sudjelovali i ispitanici iz Kine, Estonije, Indonezije, Indije, Japana, Latvije, Litve, Meksika, Maroka, Nigerije, Poljske, Rusije, Slovenije, Južne Afrike i Južne Koreje. Sve uključene zemlje zauzimaju 95 posto svjetskog tržišta e-trgovine.

U središtu istraživanja bio je utjecaj koronavirusa na ponašanje online kupaca i kako bi pandemija mogla utjecati na kupovne navike u budućnosti.

Pandemija je donijela zaokret i u online trgovini, pa je čak 51 posto ispitanika kazalo da su se tijekom pandemije okrenuli domaćim e-trgovinama u odnosu na one prekogranične, piše Lider.

Gotovo polovina ispitanika smatra da je pandemija utjecala na brzinu isporuke paketa, odnosno da ju je usporila. Kategorija proizvoda koja bilježi najveći prodajni rast su namirnice (10 posto), slijedi odjeća i obuća (8 posto) te zdravlje i ljepota (7 posto).

Istraživanje se osvrnulo i na buduće odluke pri internetskoj kupnji te se prema odgovorima može zaključiti da kupci planiraju više trošiti u domaćim e-trgovinama. Čak 67 posto kupaca odgovorilo je da će kupovati više u e-trgovinama u svojoj zemlji.

Na pitanje iz koje su zemlje zadnji put nešto naručili 37 posto ispitanika odgovorilo je da je to Kina, njih 13 posto kupilo je nešto iz SAD-a, iz Njemačke ih je naručivalo 11 posto, a iz Ujedinjenoga Kraljevstva 10 posto.

U Hrvatskoj 50 posto internetskih kupaca novac troši u kineskim e-trgovinama, njih 12 posto u Njemačkoj, a 8 posto kupuje iz Ujedinjenoga Kraljevstva. Od europskih kupaca Litavci najviše kupuju iz Kine (65 posto), a slijede ih kupci iz Latvije (61 posto) i Poljske (60 posto).

Online kupci najviše su 2020. kupovali na Amazonu, Alibabi, eBayu i Wishu, koji čine e-trgovačku 'veliku četvorku'. Najviše se kupuje preko Amazona i Alibabe, dok je eBay doživio najveći pad u prošloj godini.

Istraživanje za 2020. mjerilo je zadovoljstvo kupaca pomoću šest ključnih elemenata: troškovi dostave, mjesto dostave, praćenje paketa, brzina dostave, carinjenje i povrat robe. Tako je, primjerice, 61 posto ispitanika primilo 2020. robu s besplatnom dostavom, što je pad od 2 posto u odnosu na istraživanje provedeno 2019. godine.

Ispitanici su bili najzadovoljniji mjestom dostave, njih 68 posto, i njih 62 posto troškovima dostave, dok je samo 39 posto ispitanika izrazilo iznimno zadovoljstvo brzinom dostave.

Najuobičajenija brzina dostave paketa iz prekogranične e-trgovine iznosila je od 15 do 29 dana (16 posto), a 15 posto anketiranih reklo je da je paket moralo čekati 30 ili više dana. No ovaj je problem manje izražen u zemljama u kojima kupci tradicionalno manje kupuju iz Kine (u Austriji, Belgiji, Irskoj i Luksemburgu).