ECB nije mijenjao kamatne stope

Središnja kamatna stopa za operacije glavnog refinanciranja tako ostaje na 4,5 posto, što je najviše od prije posljednje financijske i gospodarske krize. Kamatna stopa po kojoj banke deponiraju sredstva kod središnjih banaka eurozone, primjerice, iznosi četiri posto, što je najviša razina od uvođenja eura 1999. Kamatna stopa za otvorenu ponudu granice kredita, pak, ostaje na 4,75 posto.

Upravno vijeće ECB-a je od srpnja prošle godine do listopada ove godine deset puta zaredom povisilo središnje kamatne stope na euro, što je bio rekordan niz zaoštravanja monetarne politike.

Ako je donedavno vladalo mišljenje da će Vijeće ECB-a sada ostaviti nepromijenjene kamatne stope dulje vrijeme, čak do kraja idućeg ljeta, u nastojanju da održivo smanji inflaciju, posljednjih dana, kako se inflacija usporava, sve su glasnija nagađanja da moglo bi prva sniženja uslijediti već u proljeće.

U priopćenju nakon današnjeg sastanka Upravno vijeće ECB-a nije ponudilo nikakve nove naznake koje bi mogle ići u tom smjeru.

Upravno vijeće ECB-a tako ostaje odlučno osigurati da se inflacija što prije vrati na srednjoročnu ciljanu razinu od dva posto, a na temelju trenutne procjene vjeruje da su kamatne stope na razini na kojoj, ako se dugo održavaju dovoljno, dat će značajan doprinos u tom cilju. "Budućim odlukama Upravno vijeće ECB-a osigurat će da ključne kamatne stope ECB-a budu postavljene na dovoljno restriktivnoj razini koliko god to bude potrebno", navelo je središnje tijelo monetarne politike eura.

Tijelo će i dalje na temelju podataka odlučivati o primjerenoj razini i trajanju restriktivne monetarne politike. Temeljit će se na procjeni inflacijskih prognoza, pri čemu će uzeti u obzir nove ekonomske i financijske podatke, dinamiku temeljne inflacije i intenzitet prijenosa monetarne politike na gospodarstvo.

Upravno vijeće ECB-a danas je priznalo da se inflacija smanjila posljednjih mjeseci, ali da će u skoroj budućnosti vjerojatno ponovno privremeno porasti. Prema najnovijim prognozama stručnjaka iz Eurosustava središnjih banaka, očekuje se da će se inflacija iduće godine postupno smanjivati prije nego što se 2025. približi ciljanoj razini od dva posto.

U najnovijim prognozama ECB očekuje da će prosječna inflacija ove godine iznositi 5,4 posto, sljedeće godine 2,7 posto, a 2025. i 2026. godine 2,1 odnosno 1,9 posto. U odnosu na prošle rujanske projekcije, to znači korekciju naniže za ovu i iduću godinu. U rujnu su stručnjaci za ovu godinu predviđali inflaciju od 5,6 posto, a za 2024. 3,2 posto.

Vijeće ECB-a također primjećuje da se temeljna inflacija dodatno smanjila, ali su domaći cjenovni pritisci i dalje visoki, uglavnom zbog snažnog rasta troškova rada. Stručnjaci očekuju inflaciju bez energenata i hrane u prosjeku pet posto u ovoj godini, 2,7 posto u idućoj godini, te 2,3 i 2,1 posto u sljedećim godinama.

U međuvremenu, prema novim prognozama ECB-a, gospodarski će rast u bliskoj budućnosti biti umjeren, nakon čega se očekuje oporavak gospodarstva. Stručnjaci središnje banke eura tako predviđaju da će prosječni rast bruto domaćeg proizvoda eura ove godine iznositi 0,6 posto, sljedeće godine 0,8 posto, a 2025. i 2026. godine 1,5 posto. Za ovu i iduću godinu, prema prognozama iz rujna, to znači pad od 0,1 odnosno 0,2 postotna boda.

Ako zadnji ovogodišnji sastanak Vijeća ECB-a nije rezultirao nikakvim promjenama u pogledu kamatnih stopa, u Frankfurtu su ipak odlučili ubrzati normalizaciju bilance ECB-a nakon velikih kupnji vrijednosnih papira tijekom gospodarske i dužničke krize u europodručje, a zatim dodatno tijekom pandemije covida-19.

Ako su nacionalne središnje banke u europodručju već prestale reinvestirati glavnicu koja je dospjela u srpnju u sklopu redovnog programa kupnje obveznica (APP) koji je pokrenula ECB u vrijeme niske inflacije i povećane neizvjesnosti nakon završetka eurske dužničke krize, sada će to činiti brže u odnosu na prethodne prognoze, počeli su se povlačiti iz posebnog PEPP programa usvojenog tijekom pandemije.

Do sada se vjerovalo da su središnje banke europodručja namjeravale reinvestirati glavnicu dospjelih vrijednosnih papira barem do kraja 2024., no sada se vjeruje da će je u cijelosti reinvestirati u prvoj polovici sljedeće godine. , au drugoj polovici godine portfelj namjeravaju smanjiti u prosjeku za 7,5 milijardi eura mjesečno. Vijeće ECB-a planira okončati reinvestiranje u okviru programa krajem 2024. godine.