Tijekom istog razdoblja, prinosi na obvezničkim tržištima porasli su s obje strane Atlantika, osobito na kraćem kraju krivulje prinosa, koji su osjetljiviji na odluke nositelja monetarne politike. Optimizam s kraja 2023. podržan očekivanjima u pogledu smanjenja referentnih kamatnih stopa djelomično je iščeznuo, što je stvorilo pritisak na rast prinosa.
S druge strane, kretanja na deviznim tržištima održavala su ponajviše osjetljivost na makroekonomske objave, osobito iz SAD-a. Naime, očekivanja glede budućih poteza Fed-a i ESB-a uglavnom su se kretala sinkronizirano. Istovremeno je niz objava iz realnog američkog sektora upućivao na razmjerno otporno gospodarstvo (osobito podaci s tržišta rada), dok je europodručje suočeno sa stagnacijom. I posljednje zimske prognoze Europske komisije sugeriraju na tek skroman oporavak europodručja u 2024. od svega 0,8% realnog rasta BDP-a.
Naša projekcija i izgledi čak su i nešto skromniji (0,5%). Uz navedeno ne treba zanemariti stalno prisutne i prijeteće geopolitičke napetosti koji jačaju ulogu američkog dolara kao sigurnog utočišta. Sve navedeno od početka godine podržavalo je potražnju za američkom valutom. Snažniji pad EUR/USD, odnosno jačanje američkog dolara u odnosu na euro uslijedio je nakon objave podatka o inflaciji u siječnju, nakon čega je zabilježena i najniža razina u ovoj godini (1,0708 američkih dolara za euro), odnosno od 13. studenog 2023. Osjetljivost na priljev makroekonomskih podataka ponovno se pokazala kada su spomenuti gubici djelomice nadoknađeni razočaravajućim podacima o siječanjskom padu prometu trgovine na malo. Nakon toga tečaj se stabilizirao na razinama oko 1,08 američkih dolara za euro.
Rizici za našu prognozu EUR/USD na kraju ožujka od 1,10 dolara za euro sada su izraženiji prema dolje, odnosno naglašenija je vjerojatnost snažnijeg dolara u odnosu na euro. U srednjoročnom razdoblju vidimo EUR/USD na nešto višim razinama od trenutnih kretanja. Očekujemo da će u nastavku godine podršku europskoj valuti generirati očekivan blag oporavak gospodarskih aktivnosti europodručja na krilima osobne potrošnje, dok bi moguće postepeno usporavanje američkog gospodarstva također moglo ići u prilog rastu promatranog tečaja. Zasad ostajemo pri ocjeni da će EUR/USD kraj godine zaključiti na razini od 1,14 dolara za euro.
U tjednu pred nama na kretanja promatranog tečaja vjerojatno će najviše utjecaja imati podaci o inflaciji, to jest u europodručju objava procjene indeksa potrošačkih cijena za veljaču te u SAD-u objava PCE indeksa* za siječanj. Ako bi dezinflacijski proces u europodručju bio snažniji od očekivanja, to bi moglo ojačati očekivanja o prvom spuštanju ključnih kamatnih stopa ESB-a u travnju. S druge strane, nakon što su Fed i ekonomski podaci djelomično splasnuli nadanja tržišnih dionika da će središnja banka već u ovom tromjesečju početi spuštati referentni kamatnjak, podaci o inflaciji mogli bi dodatno razjasniti budući smjer monetarne politike.
