HNB u prosincu kupio gotovo dvije tone zlata

Informacija da je naša središnja banka kupila popriličnu količinu zlata pojavila se ovih dana na društvenim mrežama, točnije objavio ju je analitičar World Gold Councila, Krishan Gopaul. On je napisao da je HNB u prosincu kupio “gotovo dvije tone zlata, a prije toga nisu ga držali od 2001. godine”.

Iz tportala su HNB upitali je li ta informacija točna i zbog čega su se odlučili na tu transakciju kad već više od 20 godina u našim rezervama nema plemenitih metala. HNB samostalno upravlja našim deviznim pričuvama, a od ulaska u eurozonu 1. siječnja ove godine banka sudjeluje i u upravljanju dijela međunarodnih pričuva ECB-a, kao i sve ostale središnje banke država članica eurozone.

Međunarodne pričuve Europske središnje banke, inače, služe za osiguravanje kredibiliteta europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.

Kako je statutom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a) i Europske središnje banke (ECB-a) propisano da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu dio međunarodnih, odnosno deviznih pričuva, prenosi Europskoj središnjoj banci (ESB-u), dio svoje imovine morao je prenijeti i HNB.

Nacionalne središnje banke prema kapitalnom ključu uplaćuju novac u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a taj ključ diktira da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.

HNB je u ECB trebao preseliti 639,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna eura vrijednog zlata koje središnja banka u tom trenutku nije imala.