GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemački poljoprivrednici strahuju od ukrajinskih žitarica

Njemački poljoprivrednici strahuju od ukrajinskih žitarica
PŠENICA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.08.2023 / 07:47
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - U Njemačkoj kruže glasine da se u Ukrajini pšenica prodaje za 70 eura po toni i da bi ona po toj cijeni mogla doći i na njemačko tržište.

Da je to stvarno istina, bila bi to loša vijest za njemačke proizvođače žitarica. Jer tu je cijena na burzi trenutno oko 235 eura po toni krušnog žita. Uvezena jeftina pšenica mogla bi uništiti tržište, a time i farme u ovoj zemlji. To je teorija. Ali što je stvarnost?

Činjenica je da su mnogi njemački poljoprivrednici zabrinuti, ali kada ih se konkretno pita, sve ostaje nejasno. Mnogi su čuli da netko zna nekoga tko je rekao da je jeftino žito iz Ukrajine već mjesecima na njemačkom tržištu. Bojazan je da će trgovci i mlinovi kupovati jeftinu robu - bez obzira kakve kvalitete bila - i njemački bi farmer ostao sa svojom neprodanom kvalitetnom pšenicom.

Ali koliko je žitarica uistinu stiglo iz Ukrajine u Njemačku posljednjih godina i koliko trenutno dolazi? Glasnogovornica Njemačkog ministarstva poljoprivrede kaže: "Ne znamo, nemamo točne brojke. Iz Ukrajine u Njemačku stiže žito, ali ne znamo koliko, ne pravimo statistiku." Kada žitarice iz Ukrajine stignu u Poljsku, one su unutar zajedničkog europskog tržišta. Tu se dalje ne bilježi kamo ta roba ide i kojim putevima.

Poziv Udruzi njemačkih mlinara daje pojašnjenje. Osam milijuna tona pšenice preradi se u njemačkim mlinovima svake godine, žito iz Ukrajine je tu nebitno, objašnjava direktor Peter Haarbeck. „Dosada je uvezeno 50.000 tona ukrajinskih žitarica, ali ono ne završava u mlinovima, već se njime dalje trguje ili završi kao hrana za stoku."

No, zbog trenutne političke situacije je moguće da ubuduće nešto više žitarica dođe iz Ukrajine. No, to su male količine koje ne mogu uzdrmati tržište, niti utjecati na cijene žitarica, rekao je Haarbeck. Pa čega se onda njemački poljoprivrednici boje?

Od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. blokirani su uobičajeni trgovački putovi za izvoz žitarica iz Ukrajine preko luka na Crnom moru. Žito koje je ljudima u Africi potrebno nije se moglo izvoziti.

Uspostavljeni su takozvani „Solidarity Lanes", koridori solidarnosti preko kopna. Od tada žitarice dolaze iz Ukrajine u EU vlakovima, kamionima ili riječnim brodovima - bez carine i puno birokracije. Cilj su afričke zemlje. Budući da je ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno otkazao sporazum o izvozu žitarica preko Crnog mora, te "staze solidarnosti" sada treba proširiti.

No nisu svi tom idejom oduševljeni. Već u veljači su poljski poljoprivrednici izašli na barikade i blokirali granične prijelaze s Ukrajinom. Jer žito iz Ukrajine, koje je zapravo trebalo doći u luku u Gdanjsku na Baltiku, tamo nije stiglo. Ostalo je u Poljskoj, uzrokujući preveliku ponudu, cijene su pale i poljski farmeri više nisu mogli prodavati svoje žitarice.

Prosvjedovali su i seljaci u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Zbog toga je EU donio odluku da im se financijski pomogne iz proračuna EU-a i uvedene su zaštitne mjere. Žitarice koje su bez carine uvezene iz Ukrajine ne smiju ostajati u tim državama do 15. rujna 2023.

Ali tek što je odlučeno o ovim zaštitnim mjerama, u Njemačkoj su se čule kritike. Njemački poljoprivrednici strahuju da će ukrajinska pšenica sada iz Poljske završiti ovdje. Savezni ministar poljoprivrede Cem Özdemir (Zeleni) je naglasio da pšenica apsolutno mora završiti u Africi te da se problem ne smije prebaciti na Njemačku. Krajem srpnja u Vijeću za poljoprivredu u Bruxellesu on je kritizirao činjenicu da su Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska same poduzimale mjere, bez dogovora s drugima.

„To šteti svima u EU, Europa mora pokazati solidarnost, i zaštitničke mjere za Poljsku i druge susjedne zemlje Ukrajine ne bi trebale biti produžene nakon 15. rujna", izjavila je glasnogovornica Özdemira. Na pitanje tko je konkretno oštećen ponašanjem Poljske i ćeli li Özdemir svojim zahtjevom zaštititi njemačke poljoprivrednike, glasnogovornica ne daje odgovor.

Vratimo se na glasine da se ukrajinska pšenica prodaje po 70 eura. Jedan bavarski poljoprivrednik s dobrim kontaktima u Ukrajini kaže da se krušna pšenica tamo trenutno prodaje za oko 130 eura po toni i vjeruje da su te glasine dio Putinove ratne strategije za stvaranje antiukrajinskog raspoloženja na Zapadu.

To potvrđuje i Dietrich Treis. Ovaj Nijemac živi i radi u Ukrajini od 1990. godine i vodi jednu farmu veličine 4.500 hektara, 70 kilometara istočno od Kijeva. Treis smatra da su tu na djelu tvornice ruskih trolova. Kaže da transport s njegove farme u blizini Kijeva do Njemačke košta najmanje 150 eura po toni, oni bliže granici mogli bi možda postići cijenu od 100 eura. „Veletrgovci pšenicu koju sami odvoze s farme plaćaju oko 95 eura. Zašto bi netko to u Njemačkoj prodavao za 70? Ekonomski to nema smisla. Bilo bi jeftinije voziti pšenicu na smetlište."

Poljoprivredna trgovačka firma BayWa sa sjedištem u Münchenu izvještava da je tržište poljoprivrednih proizvoda kao što je krušno žito vrlo transparentno, budući da se cijena temelji na burzi - a dnevni tečaj je sredinom prošlog tjedna bio oko 238 eura po toni. Glasnogovornica Ante Krieger kaže: „Ove glasine nemaju mnogo veze s istinom."

Udruga poljoprivrednika Bavarske (BBV) također sumnja da su cijene daleko ispod razine svjetskog tržišta realan scenarij. Međutim, prema riječima glasnogovornika Markusa Drexlera „poljoprivrednici se zapravo pitaju kojim će putem krenuti ukrajinsko žito". Zasada nema većih promjena na tržištu: „U razgovorima s trgovcima u prošlom tjednu nije se mogla utvrditi povećana ponuda brokera iz ove regije (Ukrajine)", kažu u udruzi. Oni su već u srpnju tražili da se ukrajinsko žito namijenjeno drugim regijama svijeta ne pušta u promet na unutarnjem tržištu EU-a.

Tagovi: Njemačka, poljoprivreda
PROČITAJ I OVO
Grčka osniva državni stabilizacijski fond
POTEZI
Grčka osniva državni stabilizacijski fond
ATENA - Grčka planira osnovati državni stabilizacijski fond koji će prihod od prodaje državne imovine ulagati u infrastrukturu i zelene projekte, rekao je ministar financija Kostis Hatzidakis.
Zagrebačka burza: Turistički sektor u fokusu
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Turistički sektor u fokusu
ZAGREB - Srijeda je na Zagrebačkoj burzi donijela dominaciju turističkog sektora.
Luksuz se više ne prodaje tako dobro, evo zašto
ZASTOJ
Luksuz se više ne prodaje tako dobro, evo zašto
ANALIZA - Rast prodaje luksuznih torbica, cipela i odjeće u postkoronavirusnom svijetu ove će godine stati zbog krize kreativnosti i poskupljenja jer se brendovi usmjeravaju na najveće potrošače, prema novoj studiji konzultantske kuće Bain objavljenoj u utorak.
Azijska tržišta: Indeksi porasli, Tajvan i Indija na rekordnim razinama
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi porasli, Tajvan i Indija na rekordnim razinama
ŠANGAJ - Azijsko-pacifička tržišta uglavnom su porasla nakon što su ključni referentni indeksi u SAD-u dosegnuli nove najviše razine preko noći jer je tvrtka za proizvodnju čipova za umjetnu inteligenciju Nvidia pretekla Microsoft i postala najvrednija javna tvrtka na svijetu.
Wall Street: Novi rekord za S&P 500, Nvidia postala tržišno najvrjednija kompanija
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: Novi rekord za S&P 500, Nvidia postala tržišno najvrjednija kompanija
NEW YORK - Američke dionice zabilježile su u utorak nove rekordne razine, budući da je Nvidia nadmašila Microsoft i postala najvrjednija javna tvrtka.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE