Potrošnju ribe iz uzgoja do 2027. trebali bismo udvostručiti

Povećanje godišnje vrijednosti primarne proizvodnje uzgojene ribe za 20 posto, potrošnje domaćih proizvoda akvakulture za najmanje 50 posto po stanovniku u odnosu na sadašnjih 2,5 kg (ne računajući i poraznu brojku od 18-ak kilograma iz tzv. divljeg morskog ulova), povećanje izvoza te dodane vrijednosti i prerađenih količina do 2027. godine, samo su neki od ciljeva prijedloga nacionalnog plana razvoja akvakulture vrijednog 666,5 milijuna kuna koji je u javnom savjetovanju do 6. kolovoza.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je akvakultura u Hrvatskoj strateška grana gospodarstva koja proizvodi nutricionistički visokovrijedne proizvode i kvalitetno nadomješta manjak ponude proizvoda ribarstva koji dolaze iz izravnog ulova zbog sve većih restrikcija u ribarstvu. Znatno pridonosi i razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica jer omogućava zapošljavanje tijekom cijele godine, a usto pokazuje i stalni trend rasta.

Prema preliminarnim podacima za 2021., vrijednost proizvodnje u akvakulturi dostigla je oko 1,19 milijardi kuna, a količina oko 26.500 tona, pri čemu na morski uzgoj otpada oko 22.500 tona. U odnosu na 2020. vrijednost proizvodnje rasla je 19 posto, a količinska proizvodnja 22 posto. Ovaj zamjetan trend rasta posljedica je povećanja proizvodnje visokovrijednih proizvoda marikulture, prvenstveno bijele ribe i plavoperajne tune, ističe Vučković.

Očekuje se da će količinska proizvodnja u akvakulturi do 2027. doseći minimalno 28.300 tona, uz rast količina prerađenih proizvoda koji se lako i brzo pripremaju (najmanje na 6480 t u odnosu na 4800 t u 2020.), a na taj način rast će i dodana vrijednost u preradi proizvoda akvakulture za 35 posto.

Zaposlenost, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi, trebala bi rasti 15 posto. Prema posljednjim dostupnim podacima, u tim dvjema djelatnostima je oko 3400 zaposlenika, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.