Svjetska tržišta: Indeksi porasli, trgovanje nestabilno

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,1 posto, na 35.089 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,5 posto, na 4.500 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 14.098 bodova.

Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u tehnološkom sektoru u petak, nakon što je Amazon.com objavio bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

Cijena dionice te kompanije skočila je 13,4 posto, čime je njezina tržišna vrijednost porasla za otprilike 190 milijardi dolara, što je dosad najveći skok vrijednosti neke američke kompanije u jednom danu.

Dan ranije indeksi su, pak, oštro pali, pri čemu S&P 500 za čak 2,44 posto, a Nasdaq indeks za 3,74 posto, pod pritiskom pada cijene dionice Mete, krovne kompanije Facebooka, za više od 26 posto, čime joj se tržišna kapitalizacija smanjila za 200 milijardi dolara, jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati i stagnacija broja korisnika te društvene mreže.

Bio je to dosad najveći dnevni pad vrijednosti neke kompanije u povijesti.

"Ove promjene cijena, od kojih se grči želudac, obično se povezuju s jeftinim dionicama, a ipak, događaju se kod dionica kompanija čija se tržišna kapitalizacija mjeri u milijardama dolara", kaže Michael Hewson, analitičar u CMC-u.

Tehnološki sektor posljednjih je godina snažno rastao zahvaljujući okruženju s niskim kamatnim stopama, no to razdoblje primiče se kraju jer se u ožujku očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Vjeruje se da će u idućem razdoblju Fed agresivno zaoštravati monetarnu politiku jer se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Zbog toga portfelj menadžeri moraju prilagođavati svoje portfelje budućem okruženju s višim kamatama.

Osim Feda, i druge središnje banke u svijetu zaoštravaju monetarnu politiku.

U četvrtak je britanska središnja banka ponovno, drugu sjednicu zaredom, povećala ključnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na 0,50 posto.

Poruke čelnika Europske središnje banke nakon redovne sjednice o monetarnoj politici također su bile nešto oštrije nego što se očekivalo.

Zbog toga se na europskim burzama trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 7.516 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,4 posto, na 15.099 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 6.951 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 2,7 posto, na 27.439 bodova.