Poduzetnički duh ipak se budi, osnovano 15,4% više tvrtki

Hrvati su od početka siječnja do kraja ožujka ove godine registrirali 7.320 novih tvrtki, a s obzirom na to da su u tom periodu bila 63 radna dana, znači da su trgovački sudovi svaki dan u prosjeku odobravali registraciju 116 novih poslovnih subjekata. No, u istom razdoblju trgovački sudovi brisali su 4.241 tvrtku, što znači da ih je dnevno brisano 67, dok su u još njih 1.228 otvoreni stečajni postupci, piše Novi list.

U odnosu na prošlu godinu devet je posto više brisanih tvrtki, dok je broj otvorenih stečajeva smanjen za čak četvrtinu.

Unatoč velikom broju stečajeva i brisanju poduzeća iz sudskog registra, njih još uvijek nadmašuje broj novih poduzeća, što bi moglo sugerirati da je na poduzetničkoj sceni živahno. Ako se ne radi o desetljećima starom običaju da oni čije su tvrtke brisane ili su otišle u stečaj, iza sebe ostavljajući dugove poslovnim partnerima, radnicima i državi, i bez problema kreću u nove poslovne pothvate.

Podaci DZS-a pokazuju i to da su djelatnosti gdje se osniva najviše poduzeća one u kojima najviše poduzeća odlazi u stečaj ili se tvrtke brišu iz različitih razloga moguće nakon provedenog stečajnog postupka ili zato što čak tri godine nisu Fini predali godišnje financijsko izvješće.

Nije problem što se tisuće poduzeća gase, i u gospodarski jačim državama od 80 do 90 posto poduzeća propadne i zatvori se u godinu dana od osnivanja. U Hrvatskoj je pak suprotno, poduzeća na prve znakove nelikvidnosti nisu pokretala bankrot ili neki drugi postupak predviđen u takvim slučajevima, nego se s time oteže godinama i samo se skupljaju dugovi i uzrokuju problemi zdravim tvrtkama s kojima se posluje.

Gotovo polovina novoosnovanih poduzeća u ovoj godini otpada na nekoliko djelatnosti, trgovina na malo, graditeljstvo i uslužne djelatnosti, posebice smještaj i priprema hrane, a jednako im je jaka dominacija i među tvrtkama koje odlaze u stečaj ili se brišu. Ipak nijedna od tih djelatnosti nije pojedinačno najjača kad je u pitanju osnivanje novih poduzeća, nego je to stručna, znanstvena i tehnička djelatnost, koja mnogima prolazi ispod radara kad su u pitanju rasprave o strukturi hrvatskog gospodarstva. Riječ je o djelatnosti pod koju svoje tvrtke i obrte registriraju arhitekti, veterinari, knjigovođe, dizajneri, oni koji se bave odnosima s javnošću, dakle sva ona zanimanja gdje se uz malo zaposlenih mogu nuditi usluge. Broj zaposlenih u toj djelatnosti, koji nije zanemariv jer se radi o više od sto tisuća ljudi, govori da zapošljavaju dva do tri radnika. U toj je djelatnosti u prvom tromjesečju ove godine osnovana 1.231 tvrtka, što je 11,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, ali je istovremeno brisano ili je pokrenut stečaj u njih ukupno 669. No, za stručne, tehničke ili znanstvene usluge u Hrvatskoj očito nema straha jer na jednu tvrtku koja se gasi dolaze dvije nove.

Za poduzetnicima u djelatnosti stručnih, tehničkih i znanstvenih usluga, koji su šampioni u broju novoosnovanih tvrtki, ne zaostaju puno u poduzetničkoj inicijativi građevinari, trgovci na malo i ugostitelji, ali su te grane puno »jače« kad je u pitanju gašenje poduzeća ili otvaranje stečajeva.

Tako je primjerice u trgovini na malo u prva tri mjeseca ove godine registrirano 735 novih poduzeća, što je 13,43 posto više nego lani, ali je istovremeno brisano čak 876 tvrtki, 31,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uz to je otvoreno i 316 stečajeva. Dakle, u toj je djelatnosti, koja stalno traži nove radnike, u ovoj godini zauvijek ugašeno više poduzeća nego što ih je otvoreno. Zanimljiva bi bila analiza, koju bi primjerice napravile porezne i sudske vlasti, o tome koliko je istih ljudi osnovalo nove tvrtke, a koliki je ukupan dug državi i poslovnim partnerima koji su ostavili iza sebe.

Građevinarstvo je grana koja traži najviše radnika, koja je zbog obnove nakon potresa, ali i radova koji se financiraju iz europskih fondova, najživahnija posljednjih nekoliko godina pa ne čudi da je u prva tri mjeseca broj registriranih tvrtki 1.020 i da je porastao u odnosu na prošlu godinu za gotovo deset posto. No, u toj grani je za 30 posto porastao i broj poduzeća koja su brisana iz sudskog registra i zauvijek je nestalo 512 poduzeća, a koliki su dug ostavili iza sebe, nikada nećemo doznati. Uz to je pokrenut stečaj u još 250 poduzeća. Ipak, poslovi koji se svaki dan nude u građevini očito su motiv za otvaranje većeg broja poduzeća od broja ugašenih, za razliku od trgovine na malo, ali i smještaja i pripreme i usluživanja hrane gdje se, unatoč rastu turizma, nešto sporije otvaraju nove tvrtke, a puno brže se gase. Tako je u prva tri mjeseca ove godine broj tek registriranih poduzeća porastao za oko 5,5 posto, pa ih je bilo 579. No, gotovo jednako toliko tvrtki je i brisano iz sudskog registra, točnije 578, što je u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine rast od 18 posto. U toj je djelatnosti u tri mjeseca ove godine otvoreno i 255 novih stečajeva.