GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Škorić: Kriza nije naštetila Hrvatskim cestama, ostajemo jedan od glavnih pokretača gospodarstva

Škorić: Kriza nije naštetila Hrvatskim cestama, ostajemo jedan od glavnih pokretača gospodarstva
INTERVJU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.12.2020 / 19:16
Autor: Siniša Malus
INTERVJU - Hrvatske ceste ovu su godinu iskoristile za neke važne poteze poput temeljite digitalne transformacije kompanije. Kao i većina poslovnih subjekata, i Hrvatske su ceste ove godine osjetile teškoće u poslovanju pa tako i u realizaciji svog najvažnijeg projekta - Pelješkog mosta. Posao se ipak obavlja prema planu.

U poslovanju sve važnije postaje korištenje EU fondova, a nedavno je započela i realizacija izgradnje najskuplje prometnice u Hrvatskoj. O svemu tome razgovaramo s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem.

SEEbiz: Koronakriza pogodila je ove godine čitav svijet, pa i Hrvatsku. Kako se to odražava na poslovanje Hrvatskih cesta?

Škorić: Tijekom posljednjih godina iznova smo pokrenuli više investicijskih projekata koji su bili u zastoju ili su bili godinama pripremani. Zamah investicijske izgradnje tek predstoji, premda je ovaj ambiciozan plan u jednom trenutku bio došao u pitanje izbijanjem pandemije, međutim, usprkos crnim prognozama iz prve polovice 2020. godine, prevladao je stav da se opći gospodarski pad zaustavlja upravo poticanjem investicija.

Hrvatske ceste su u posljednje četiri godine u suradnji s Vladom RH provele financijsko i operativno restrukturiranje društva kao i digitalnu transformaciju te nam zbog takve spremnosti koronakriza nije napravila trajnu štetu, a istu smo dočekali značajno snažniji i spremniji te uspješno odgovorili na sve izazove koje je ista donijela.

SEEbiz: Najvažniji promet cestovnog sektora svakako je Pelješki most odnosno cestovno povezivanje juga Hrvatske. Kako teku radovi na Pelješkom mostu, koliko se vremena izgubilo ove godine zbog pandemije i kad možemo očekivati da će se prvi vozači provozati novim mostom?

Škorić: Pandemija je izgradnju za vrijeme lockdowna usporila, ali nikako nije zaustavila. Imamo tjedne koordinacijske sastanke sa svim uključenim dionicima na kojima sagledavamo sve izazove koji se pojave, ali i one koji bi se mogli pojaviti, kako bi se na njih na vrijeme mogli pripremiti i reagirati. Rokovi postoje, a mi ćemo se potruditi da se oni ispoštuju u najvećoj mogućoj mjeri. Izgradnja napreduje zadovoljavajućom dinamikom i zahvaljujući dobroj organizaciji i koordinaciji između Hrvatskih cesta i izvođača, ali i radovima koji su prije korone na mostu išli nešto brže od predviđenog, dosadašnji problemi ne bi trebali značajnije utjecati na rok dovršetka kompletnog projekta.

Projekt izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama zbog svoje cijene i složenosti izvedbe kako u organizacijskom tako i u građevinskom i smislu zasigurno će ostati upamćen i kao jedan od najvećih graditeljskih pothvata u hrvatskoj povijesti. Kompletan projekt vrijedan je 420,3 milijuna eura u prihvaljivim troškovima, od čega je 85 posto iznosa osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto troškova izgradnje snosi hrvatska država.

Sam početak izgradnje bio je obilježen brojnim problemima i izazovima, od niza žalbi u postupku javne nabave, kašnjenja opreme iz Kine, problema s osiguranjem dovoljnog broja radnika, posebno varioca, pa do komplikacija koje je donijela pandemija uzrokovana virusom Covid-19, što je usporilo radove na izgradnji pristupnih cesta, posebno u dijelu za koji je zadužen grčki izvođač Avax S.A. No zahvaljujući dosadašnjim iskustvima i punom angažmanu Hrvatskih cesta svaki je problem riješen, a sva dosadašnja kašnjenja nastoje se kompenzirati punim angažmanom i stalnim prisustvom njihovih djelatnika na gradilištu, ali i konstantnim nadzorom i komunikacijom s izvođačima radova.

SEEbiz: Hoće li se mostom, ako i bude završen u tom roku, moći prometovati, s obzirom da rokovi izgradnje pristupnih cesta značajno kasne za rokom izgradnje mosta?

Škorić: Mostom se neće moći prometovati dok se ne završe i (dijelovi) pristupnih cesta koji spajaju most na mrežu javnih cesta. Po izgradnji i dopuštenju za uporabu prometne cjeline, moći će se prometovati preko mosta.

Što se tiče pristupnih cesta, radovi teku prema planu. Predviđeni završetak je ljeto 2022. godine, no planira se ipak ranije u promet pustiti prvi čvor na Pelješkoj strani - Brijesta, time bi i most Pelješac bio pušten u promet spajanjem na lokalnu cestu najranije u proljeće 2022. godine.
Obilaznica Stona, kao što sam spomenuo, zbog koronakriza napreduje nešto sporije u odnosu na planirano, međutim isto neće spriječiti puštanje prometa preko mosta Pelješac do potpunog dovršetka.

SEEbiz: Nedavno se počela graditi i cesta D 403, poznata i kao najskuplji cestovni projekt u Hrvatskoj. U čemu je strateška važnost te prometnice?

Škorić: Glavni cilj projekta je povezivanje luke Rijeka (osnovna luka / Zagrebačko pristanište) s autocestom A7 (Rupa – Rijeka – Žuta Lokva) kao dijelom transeuropske prometne mreže (TEN-T), u svrhu poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti, rasterećenja gradske mreže, doprinosa poboljšanju dostupnosti i povezanosti s otocima te povećanja prometne sigurnosti. Specifični cilj projekta je integracija novog cestovnog pravca luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja je od temeljne važnosti za osiguranje jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje putnika i roba, kao i za jačanje ekonomske i socijalne kohezije i promicanje gospodarske konkurentnosti i održivog razvoja.

Ovim projektom osigurati će se pozitivan efekt na projekte izvan prometnog sektora, posebice u segmentu projekata koji se odnose na IKT sektor jer će se provući cijevi koje će omogućiti postavljanje optičke infrastrukture. Ujedno će se dati poticaj projektima razvoja poslovne infrastrukture na području obuhvata

Trenutno se izvode pripremni radovi kao i radovi na rušenju objekata, sukladno dinamičkom planu.

SEEbiz: U posljednjih nekoliko godina Hrvatske ceste investirale su preko 700 milijuna kuna u Splitsko-dalmatinsku županiju, a velike investicije u tom dijelu Hrvatske planirane su i iduće godine. Posebno ističete važnost brze ceste Omiš-Split. Zbog čega je ona važna?

Škorić: Postojeća državna cesta DC8 na dijelu od Stobreča do Omiša jedina je cestovna poveznica između južnih priobalnih naselja i grada Omiša sa Splitom kao glavnim središtem Splitsko-dalmatinske županije. Duž cijelog poteza buduće ceste, postojeća državna cesta smještena je blizu morskoj obali te prolazi kroz naselja Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat i Omiš. Postojeća cesta opterećena je brojnim križanjima u razini koja su uglavnom nepravilne geometrije i bez dodatnih trakova za lijeve i desne skretače. Tlocrtni elementi su neujednačeni, preglednost je nedovoljna a cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih ugibališta i pješačkih staza. Odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa te njihova kolizija posebice u vršnim opterećenjima te tijekom turističke sezone dovodi do velikih zastoja. Sve prethodno navedeno uzrokuje nisku propusnu moć i ugrožava prometnu sigurnost te onemogućuje urbani i turistički razvoj naselja.

Obzirom na izgrađenost (stambeni i gospodarski objekti) užeg pojasa prometnice, na istoj nije moguće realizirati neophodne zahvate rekonstrukcije te je potrebna izgradnja prometnice u novom koridoru, kako bi se rasteretila zagušenost postojeće državne ceste, povećala sigurnost sudionika u prometu, te povećala lokalna i regionalna dostupnost.

Neophodnost ovog zahvata vidljiva je već i iz analize postojećih prometnih tokova u zoni obuhvata zahvata temeljenih na raspoloživim podacima o veličinama prometnog opterećenja, koja su u potezu kroz Stobreč među najvećim na mreži državnih cesta u cijeloj RH.
Radovi su započeli na Omiškoj obilaznici, a iduće godine započinjemo i od Solina prema Stobreču. Projekt obuhvaća nastavak izgradnje obilaznice splitske aglomeracije, ukupne duljine 21,5 km, od čega se 15,4 km projektira kao četverotračna a ostatak od 5 km kao dvotračna cesta. Ukupna procijenjena vrijednost zahvata je oko 2,5 milijardi kuna. Riječ je o najopterećenijoj prometnici u Republici Hrvatskoj te će realizacija istog pravca predstavljati prioritet u narednim godinama.

SEEbiz: Sredstva iz EU fondova čine više od 31 posto planiranih prihoda Hrvatskih cesta za 2020. godinu, što dovoljno govori o njihovoj važnosti. Hrvatske ceste očekuju novo programsko razdoblje EU-a

Škorić: Nemoguće je započeti ozbiljan razgovor vezan uz provedbu investicija u cestarskom sektoru, a da se ne vratimo na temu važnosti EU sufinanciranja projekata. Upravo smo iz tog razloga, kao društvo, uložili znatne napore ne bi li unaprijedili procese koji kao rezultat imaju pravovremenu i kvalitetnu pripremu studije i projektne dokumentacije potrebne za odobrenje EU sufinanciranja za nove projekte. Rezultat tih napora je niz pripremljenih projekata, koji će po svemu sudeći, značajno premašiti ukupan iznos raspoloživih sredstava u narednom Programskom razdoblju sa završetkom do 2027. godine.

Projekti koje najčešće komuniciramo su:
- Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš
- Brza cesta dc 12, odnosno Sv.Helena-Vrbovec 2-Bjelovar-Virovitica- Mađarska granica
- Završetak projekta Okučani-Gradiška
- Srijemska granična transverzala
- Nuštar – Vukovar
- Sanacija novih opasnih mjesta na državnim cestama, kao i ukupno povećanje sigurnosti na istima

Spomenuti projekti odnose se samo na dio projekata, koji su spremni za financiranje, odnosno početak provedbe i završetak u novom programskom razdoblju. Dakako, dio projekata koji nisu među gore navedenima su spremni za prijavu u sklopu Fonda za oporavak, oko kojeg postoji niz nepoznanica, ali smo pristupili pripremi na jednako detaljan način kao i da se radi o financiranju u sklopu dosadašnjih Operativnih programa što uključuje izradu studija izvedivosti, Studija utjecaja na okoliš, revizija cestovne sigurnosti, ex ante kontrola postupak javne nabave i sl.

Ali da se vratimo na samu bit pitanja, provedba ovih projekata neće generirati pozitivne učinke isključivo kroz aktivaciju građevinskog sektora, skraćivanja vremena putovanja ili povećanja sigurnosti u prometu, već će imati izravan utjecaj na jačanje gospodarstva, ali i demografski razvitak područja na kojima se projekti provode.

SEEbiz: Zašto je značajna Srijemska granična transverzala i kad se očekuje dovršetak radova?

Škorić: Izgradnjom Srijemske granične transverzale od Iloka do Lipovca, ukupne duljine od 39,2 km omogućit će se transverzalno povezivanje krajnjeg istoka s mrežom autocesta – glavnim cestovnim sustavom Republike Hrvatske. Ovom će se cestom, u stvari, cijeli prostor uz Dunav vezati na autocestu, što je neophodan uvjet za gospodarski i demografski razvoj područja Iloka, Šarengrada, Bapske, Lovasa, Tovarnika, Nijemaca, Apševaca i Lipovca.

Na ovom je pravcu ranije sagrađena obilaznica Iloka, a u završnoj fazi je priprema za izgradnju dionice koja predstavlja obilaznicu Apševaca i Lipovca, dugu 4,2 km za koju tijekom ovog mjeseca planiramo objaviti prethodno savjetovanje za odabir izvođača radova. Procijenjena vrijednost radova za ovu cestu je 87,5 milijuna kuna, za što su osigurana sredstva iz EU fondova.

SEEbiz: Hrvatske ceste nedavno su provele temeljitu digitalnu transformaciju. U čemu je važnost tog projekta i kako je to unaprijedilo poslovanje Hrvatskih cesta?

Škorić: Posljednjih je godina započeta i velikim dijelom provedena temeljita digitalna transformacija Društva. Definirana su četiri ključna područja transformacije: upravljanje projektima, upravljanje dokumentima, upravljanje cestovnom imovinom i poslovni informacijski sustav.
Od početka ove godine u produkciji je poslovno-informacijski sustav SAP za poslovne procese u području računovodstva i financija, kontrolinga i upravljanja projektima, upravljanja ljudskim resursima, nabave i materijalnog knjigovodstva te prodaje. Sa SAP-om smo uspjeli ostvariti sve postavljene ciljeve: osiguranje adekvatne integrirane aplikativne podrške poslovanju bazirane na globalno prihvaćenim tehnologijama i standardima, učinkovitije poslovanje te smo stvorili preduvjete i započeli izgradnju sustava poslovne inteligencije tj. naprednih analitičkih izvješća.

Naime, nedosljedni poslovni procesi i zastarjeli poslovni informacijski sustav bili su velika prepreka za daljnju modernizaciju i razvoj Hrvatskih cesta. U okviru digitalne transformacije tvrtke koju smo započeli prije više godina, SAP4Roads bio je naš najkompleksniji projekt koji je zahtijevao angažman više desetaka naših djelatnika u pripremi projekta, implementaciji i postprodukcijskoj podršci. Veliki trud djelatnika Hrvatskih cesta u suradnji i sinergiji s implementatorom tijekom četrnaest mjeseci trajanja projekta polučio je rezultat kojim se malo tko može pohvaliti: uspješno završen projekt implementacije sustava SAP S/4HANA u roku, zahvaljujući kojemu Hrvatske ceste danas koriste najmodernije informatičke tehnologije te dobivanje još jednog velikog priznanja za PMI projekt godine, za izvrsnost i značajan doprinos u digitalizaciji državnih poduzeća i modernizaciji poslovanja.

Sve napravljeno u prethodnom periodu u smislu razvoja društva i modernizacije poslovanja daje mi za pravo kad kažem da imamo potrebnu hrabrost i znanje da kroz trenutno razdoblje globalne pandemije Hrvatske ceste nastave s uspješnim rezultatima te maksimalno koristeći EU sredstva iz novog programskog razdoblja ostanu jedan od pokretača gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Tagovi: Josip Škorić, Hrvatske ceste, Pelješki most, cesta D403, fondovi EU
PROČITAJ I OVO
Potraga za nestalim članom posade Atlantske plovidbe u Japanu
BRODARI
Potraga za nestalim članom posade Atlantske plovidbe u Japanu
DUBROVNIK - Atlantska plovidba izvijestila je u subotu da se traga za članom posade njihovog broda u Japanskom moru, nakon što je oko 9 sati po lokalnom vremenu primijećen njegov nestanak.
Celjske mesnine otvaraju restorane u Beogradu i Novom Sadu
RESTORANI
Celjske mesnine otvaraju restorane u Beogradu i Novom Sadu
BEOGRAD - Celjske mesnine najavile su da će do kraja sledeće godine otvoriti svoje restorane u Beogradu i Novom Sadu.
Gotovo 30 posto tvrtki bez zaposlenih
STATISTIKA
Gotovo 30 posto tvrtki bez zaposlenih
ZAGREB - Gotovo 30 posto tvrtki u Hrvatskoj u prošloj godini nije imalo zaposlenih - od 139.009 poduzetnika takvih je bilo 41.595 ili 29,9 posto, objavila je Financijska agencija (Fina) na temelju podataka iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja.
Raste broj stečajeva i brisanih tvrtki
GOSPODARSKI PREGLED
Raste broj stečajeva i brisanih tvrtki
ZAGREB - Fininfo.hr donosi pregled najznačajnijih gospodarskih aktivnosti za razdoblje prve polovice listopada.
Uprava Luke Koper sporazumno podnosi ostavku
ODLAZAK
Uprava Luke Koper sporazumno podnosi ostavku
KOPER - Uprava i Nadzorni odbor Luke Koper danas su sklopili sporazum prema kojem Uprava na čelu s Dimitrijem Zadelom podnosi ostavku. Zadelu i članovima uprave Metodu Podkrižniku i Irmi Gubanec prestaje mandat 15. studenog, rekao je nakon izvanredne sjednice nadzornog odbora njegov predsjednik Franci Matoz.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE