Škorić: Kriza nije naštetila Hrvatskim cestama, ostajemo jedan od glavnih pokretača gospodarstva |
Objavljeno: 10.12.2020 / 19:16 |
Autor: Siniša Malus |
INTERVJU - Hrvatske ceste ovu su godinu iskoristile za neke važne poteze poput temeljite digitalne transformacije kompanije. Kao i većina poslovnih subjekata, i Hrvatske su ceste ove godine osjetile teškoće u poslovanju pa tako i u realizaciji svog najvažnijeg projekta - Pelješkog mosta. Posao se ipak obavlja prema planu. |
U poslovanju sve važnije postaje korištenje EU fondova, a nedavno je započela i realizacija izgradnje najskuplje prometnice u Hrvatskoj. O svemu tome razgovaramo s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem. SEEbiz: Koronakriza pogodila je ove godine čitav svijet, pa i Hrvatsku. Kako se to odražava na poslovanje Hrvatskih cesta? Škorić: Tijekom posljednjih godina iznova smo pokrenuli više investicijskih projekata koji su bili u zastoju ili su bili godinama pripremani. Zamah investicijske izgradnje tek predstoji, premda je ovaj ambiciozan plan u jednom trenutku bio došao u pitanje izbijanjem pandemije, međutim, usprkos crnim prognozama iz prve polovice 2020. godine, prevladao je stav da se opći gospodarski pad zaustavlja upravo poticanjem investicija. SEEbiz: Najvažniji promet cestovnog sektora svakako je Pelješki most odnosno cestovno povezivanje juga Hrvatske. Kako teku radovi na Pelješkom mostu, koliko se vremena izgubilo ove godine zbog pandemije i kad možemo očekivati da će se prvi vozači provozati novim mostom? Škorić: Pandemija je izgradnju za vrijeme lockdowna usporila, ali nikako nije zaustavila. Imamo tjedne koordinacijske sastanke sa svim uključenim dionicima na kojima sagledavamo sve izazove koji se pojave, ali i one koji bi se mogli pojaviti, kako bi se na njih na vrijeme mogli pripremiti i reagirati. Rokovi postoje, a mi ćemo se potruditi da se oni ispoštuju u najvećoj mogućoj mjeri. Izgradnja napreduje zadovoljavajućom dinamikom i zahvaljujući dobroj organizaciji i koordinaciji između Hrvatskih cesta i izvođača, ali i radovima koji su prije korone na mostu išli nešto brže od predviđenog, dosadašnji problemi ne bi trebali značajnije utjecati na rok dovršetka kompletnog projekta. SEEbiz: Hoće li se mostom, ako i bude završen u tom roku, moći prometovati, s obzirom da rokovi izgradnje pristupnih cesta značajno kasne za rokom izgradnje mosta? Škorić: Mostom se neće moći prometovati dok se ne završe i (dijelovi) pristupnih cesta koji spajaju most na mrežu javnih cesta. Po izgradnji i dopuštenju za uporabu prometne cjeline, moći će se prometovati preko mosta. SEEbiz: Nedavno se počela graditi i cesta D 403, poznata i kao najskuplji cestovni projekt u Hrvatskoj. U čemu je strateška važnost te prometnice? Škorić: Glavni cilj projekta je povezivanje luke Rijeka (osnovna luka / Zagrebačko pristanište) s autocestom A7 (Rupa – Rijeka – Žuta Lokva) kao dijelom transeuropske prometne mreže (TEN-T), u svrhu poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti, rasterećenja gradske mreže, doprinosa poboljšanju dostupnosti i povezanosti s otocima te povećanja prometne sigurnosti. Specifični cilj projekta je integracija novog cestovnog pravca luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja je od temeljne važnosti za osiguranje jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje putnika i roba, kao i za jačanje ekonomske i socijalne kohezije i promicanje gospodarske konkurentnosti i održivog razvoja. SEEbiz: U posljednjih nekoliko godina Hrvatske ceste investirale su preko 700 milijuna kuna u Splitsko-dalmatinsku županiju, a velike investicije u tom dijelu Hrvatske planirane su i iduće godine. Posebno ističete važnost brze ceste Omiš-Split. Zbog čega je ona važna? Škorić: Postojeća državna cesta DC8 na dijelu od Stobreča do Omiša jedina je cestovna poveznica između južnih priobalnih naselja i grada Omiša sa Splitom kao glavnim središtem Splitsko-dalmatinske županije. Duž cijelog poteza buduće ceste, postojeća državna cesta smještena je blizu morskoj obali te prolazi kroz naselja Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat i Omiš. Postojeća cesta opterećena je brojnim križanjima u razini koja su uglavnom nepravilne geometrije i bez dodatnih trakova za lijeve i desne skretače. Tlocrtni elementi su neujednačeni, preglednost je nedovoljna a cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih ugibališta i pješačkih staza. Odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa te njihova kolizija posebice u vršnim opterećenjima te tijekom turističke sezone dovodi do velikih zastoja. Sve prethodno navedeno uzrokuje nisku propusnu moć i ugrožava prometnu sigurnost te onemogućuje urbani i turistički razvoj naselja. SEEbiz: Sredstva iz EU fondova čine više od 31 posto planiranih prihoda Hrvatskih cesta za 2020. godinu, što dovoljno govori o njihovoj važnosti. Hrvatske ceste očekuju novo programsko razdoblje EU-a Škorić: Nemoguće je započeti ozbiljan razgovor vezan uz provedbu investicija u cestarskom sektoru, a da se ne vratimo na temu važnosti EU sufinanciranja projekata. Upravo smo iz tog razloga, kao društvo, uložili znatne napore ne bi li unaprijedili procese koji kao rezultat imaju pravovremenu i kvalitetnu pripremu studije i projektne dokumentacije potrebne za odobrenje EU sufinanciranja za nove projekte. Rezultat tih napora je niz pripremljenih projekata, koji će po svemu sudeći, značajno premašiti ukupan iznos raspoloživih sredstava u narednom Programskom razdoblju sa završetkom do 2027. godine. Spomenuti projekti odnose se samo na dio projekata, koji su spremni za financiranje, odnosno početak provedbe i završetak u novom programskom razdoblju. Dakako, dio projekata koji nisu među gore navedenima su spremni za prijavu u sklopu Fonda za oporavak, oko kojeg postoji niz nepoznanica, ali smo pristupili pripremi na jednako detaljan način kao i da se radi o financiranju u sklopu dosadašnjih Operativnih programa što uključuje izradu studija izvedivosti, Studija utjecaja na okoliš, revizija cestovne sigurnosti, ex ante kontrola postupak javne nabave i sl. Ali da se vratimo na samu bit pitanja, provedba ovih projekata neće generirati pozitivne učinke isključivo kroz aktivaciju građevinskog sektora, skraćivanja vremena putovanja ili povećanja sigurnosti u prometu, već će imati izravan utjecaj na jačanje gospodarstva, ali i demografski razvitak područja na kojima se projekti provode. SEEbiz: Zašto je značajna Srijemska granična transverzala i kad se očekuje dovršetak radova? Škorić: Izgradnjom Srijemske granične transverzale od Iloka do Lipovca, ukupne duljine od 39,2 km omogućit će se transverzalno povezivanje krajnjeg istoka s mrežom autocesta – glavnim cestovnim sustavom Republike Hrvatske. Ovom će se cestom, u stvari, cijeli prostor uz Dunav vezati na autocestu, što je neophodan uvjet za gospodarski i demografski razvoj područja Iloka, Šarengrada, Bapske, Lovasa, Tovarnika, Nijemaca, Apševaca i Lipovca. SEEbiz: Hrvatske ceste nedavno su provele temeljitu digitalnu transformaciju. U čemu je važnost tog projekta i kako je to unaprijedilo poslovanje Hrvatskih cesta? Škorić: Posljednjih je godina započeta i velikim dijelom provedena temeljita digitalna transformacija Društva. Definirana su četiri ključna područja transformacije: upravljanje projektima, upravljanje dokumentima, upravljanje cestovnom imovinom i poslovni informacijski sustav. |
|
Tagovi: Josip Škorić, Hrvatske ceste, Pelješki most, cesta D403, fondovi EU |
PROČITAJ I OVO | ||
airBaltic povezao Ljubljanu i Rigu |
LJUBLJANA - U Zračnoj luci Jožeta Pučnika u Ljubljani juler je obilježena uspostava nove zračne veze s glavnim gradom Latvije Rigom koju je uspostavio zračni prijevoznik airBaltic. |
BHP Billiton ponudio 39 milijardi dolara za preuzimanje Anglo Americana |
LONDON - Anglo American, koji posjeduje većinski udio u svjetski poznatoj dijamantskoj tvrtki De Beers, rekao je da njegov odbor preispituje pristup BHP-a. |
GlaxoSmithKline tuži Pfizer i BioNTech za krađu mRNK tehnologije |
LONDON - Britanska farmacetska tvrtka GlaxoSmithKline (GSK) podnijela je u četvrtak saveznom sudu u Delawareu tužbu protiv američkog Pfizera i njemačkog BioNTecha, tvrdeći da su u cjepivima protiv covida 19 prekršili njezine patente na tehnologiju glasničke RNK (mRNA) |
Jadran hoteli Rijeka potpisali ugovor s Marriottom za prvi Tribute Portfolio brand u Hrvatskoj |
RIJEKA - Jadran hoteli Rijeka potpisali su ugovor s Marriott Internationalom za otvaranje prvog Tribute Portfolio hotela u Rijeci, obilježavajući značajnu prekretnicu u hotelijerstvu u ovom dijelu zemlje. |
Dalekovodu novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura |
ZAGREB – Dalekovod, vodeća domaća kompanija za projektiranje, proizvodnju i izgradnju energetske infrastrukture, uz nove poslove u Norveškoj, Švedskoj i Njemačkoj, nastavlja jačati svoju poziciju i u regiji. |