I EBRD najavio veći rast slovenske ekonomije

Međunarodna financijska institucija sa sjedištem u Londonu sljedeća je među institucijama koje su malo korigirale svoja očekivanja o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Sloveniji za ovu godinu. S druge strane, ostavio ju je nepromijenjenu za iduću godinu na razini koja više-manje odgovara procjenama drugih domaćih i stranih prognostičara.

Trendovi za ovu i 2024. godinu predstavljaju znatno usporavanje u odnosu na 2022. godinu, kada je Slovenija zabilježila jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u srednjoj i istočnoj Europi s rastom BDP-a od 5,4 posto, a prema nalazima EBRD-a, to je uglavnom potaknuto privatne potrošnje i investicija.

Uz nastavak visoke inflacije i višak potražnje nad ponudom na tržištu rada, ova banka očekuje daljnji rast plaća u ovoj godini, a povećanje gospodarskog rasta u 2024. u odnosu na ovu godinu, prema procjenama banke, prvenstveno će biti rezultat poboljšanje trendova na strani vanjske potražnje i jačanje javnih investicija uz ubrzanu apsorpciju EU fondova iz različitih izvora koji su trenutno dostupni državama.

Ipak, EBRD ostaje oprezan u svojim prognozama za cijelu regiju u kojoj posluje. U odnosu na prognozu iz veljače, očekivanja za ovu godinu snizio je za 0,1 postotni bod na 2,2 posto, a za iduću godinu podigao za 0,1 postotni bod na 3,4 posto.

Za srednju Europu i baltičke zemlje u cjelini EBRD predviđa samo 0,5 posto rasta BDP-a za ovu godinu, što je 0,1 postotni bod manje od prognoza iz veljače. U međuvremenu, banka je poboljšala svoju procjenu za 2024. za 0,2 postotna boda na 2,9 posto.

Najviše prognoze za ovu godinu imaju upravo Slovenija i Hrvatska, s predviđenim rastom BDP-a od 1,5 posto, te Slovačka (1,4 posto). Poljskoj kao najvećem gospodarstvu EBRD predviđa rast od 0,6 posto, a Mađarskoj 0,4 posto. U međuvremenu, prema procjenama banke, očekuje se pad češke ekonomije za 0,1 postotni bod, a očekuje se da će estonska ekonomija još više patiti od posljedica ruskog napada na Ukrajinu, za koju EBRD predviđa pad od 1,3 posto.

S druge strane, u idućoj bi godini, ako se ostvare izgledi banke, najviše trebalo ubrzati mađarsko gospodarstvo, za koje se očekuje rast od 3,5 posto. Očekuje se da će Poljska i Slovačka zabilježiti rast od tri posto, a Češka 2,9 posto. Očekuje se da će rast Estonije dosegnuti 2,8 posto. Poput Slovenije, i Hrvatskoj se očekuje rast BDP-a od 2,3 posto.