Prošli trgovački tjedan na svjetskim burzama u cijelosti su obilježila odluke o novom povećanju ključne kamatne stope u SAD-u i eurozoni, a prije svega predviđanje da će se rast temeljne kamatne stope nastaviti, jer nažalost još uvijek nema dovoljno naznaka usporavanja inflacije.
Istovremeno, razina maloprodaje u SAD-u također je pogoršala raspoloženje ulagača. Maloprodaja u SAD-u u studenome je pala za 0,6 posto, što je najveći ovogodišnji mjesečni pad tog pokazatelja. To nam govori da je postpandemijski rast potražnje kućanstava u Americi zamijenjen racionalnom potrošnjom. Možemo očekivati nastavak ovog procesa u sljedećih šest mjeseci. Kao rezultat ovog procesa smanjit će se marže tvrtki u SAD-u koje prodaju nepotrebnu ili diskrecijsku robu. Naime, potrošnja kućanstava, čiji je neizravni pokazatelj maloprodaja, predstavlja dobrih 68 posto ukupne potrošnje u SAD-u. Dakle, američke tvrtke žive izravno od potrošnje kućanstva.
Ukratko, očekujemo nastavak opreza od strane američkog potrošača, a jednom i od strane investitora. Kao rezultat toga, možemo očekivati nastavak negativnih cjenovnih pritisaka na cijene dionica u prvoj polovici 2023. Štoviše, oni će se pojačati kako kamatne stope budu nastavile rasti. Naravno, situacija se brzo preokreće ako dođe do privremenog prekida zaoštravanja monetarne politike. Međutim, to se u SAD-u vjerojatno može dogoditi tek krajem prvog kvartala sljedeće godine.
U prvih devet mjeseci 2022. rast plaća u SAD-u daleko je nadmašio rast BDP-a, a stopa nezaposlenosti je na najnižoj razini u više desetljeća. Nauštrb povećanja kamata i inflatornih očekivanja, američki potrošač, čija je ušteđevina zbog Covida već uvelike nestala, sada bi mogao postati oprezniji s vlastitom potrošnjom na dulje vremensko razdoblje. Uz već smanjenu potražnju iz Kine i Europe, u ovom će slučaju dinamika na tržištu rada biti relativno lošija u odnosu na Europu, što će posljedično potaknuti još nižu potrošnju te manje prihode i marže tvrtki.
Ali ako se pokušamo odmaknuti i sagledati širu sliku, vidimo da se u Europi, SAD-u i Indiji suočavamo s dužim razdobljem većih fiskalnih rashoda, gdje će javni novac ići u infrastrukturu, razvoj, znanost, zelenu tranziciju i slično. Riječ je o globalnim javnim ili fiskalnim generacijskim investicijama. Dakle, razdoblje ekspanzivnih monetarnih politika, barem privremeno, zamjenjuje se razdobljem ekspanzivnih fiskalnih politika.
Ovo će razdoblje obilježiti više kamatne stope, niže cijene nekretnina i ostalih klasa ulaganja, uz najvjerojatnije prilično solidno tržište rada. Potonji će biti jaki, barem u Europi, na račun lošije demografske dinamike. Kao rezultat toga, to znači da 2023. možemo očekivati početak vjerojatno kraćeg vremenskog razdoblja u kojem će prinosi na investicijske klase koje generiraju novčani tok još više rasti. To će biti pravo vrijeme da igrači s kapitalom uđu na tržište i kupe te investicijske klase. Tada ćemo najvjerojatnije ući u novi ciklus monetarne ekspanzije.
