Možemo očekivati napredak prema ciljanoj inflaciji od 2 posto kako bismo uvjerili Federalne rezerve (Fed) da ponovno smanje kamatne stope tijekom godine. Što se tiče Europe, ipak je istina da nas vjerojatno čeka dulje razdoblje povećanja kamata, a nije isključeno ni ponovno povećanje kamata na jesen. Ukratko, očekujemo da će Fed smanjiti kamatne stope prije nego Europska središnja banka (ECB), što bi moglo dodatno ojačati euro u odnosu na dolar u budućnosti.
Razni problemi koji se mogu pojaviti u Europi zbog visokih kamata (kao što su fiskalni problemi u Italiji i Španjolskoj) najvjerojatnije će se riješiti programima kao što su TLTRO (ciljane operacije dugoročnog refinanciranja) i programi kupnje obveznica, a ne toliko smanjenjem kamatnih stopa. To je zato što će se kamatne stope morati podići kako bi se kontrolirala inflacija. S obzirom na geopolitičke napetosti poput rata u Ukrajini, fiskalne ekspanzije i nedostatka radne snage, teško je predvidjeti koliko ćemo dugo biti suočeni s povišenom inflacijom u Europi. Za razliku od SAD-a, Europa je manje neovisna o energiji i hrani. Istodobno, moramo znati da je demografski problem u Europi akutniji nego u SAD-u, pri čemu Europa ima manji fond kvalificirane i nekvalificirane radne snage dostupne izvan svojih granica u odnosu na SAD, što je samo po sebi inflatorno. Istodobno, imamo snažno tržište rada u europodručju, unatoč nepovoljnoj demografskoj situaciji. To znači da se u budućnosti može očekivati nastavak pozitivnog pritiska na cijenu rada u eurozoni.
Kina, koja je imala ključnu ulogu u globalnom gospodarskom rastu u proteklih 20 godina, sada se bori s izazovima deflacije. Izvoz i uvoz rapidno opadaju. Međutim, kineske vlasti žele poboljšati situaciju različitim politikama poticaja. Ako se kineski pad nastavi, to će dodatno produbiti pad cijena sirovina. Sve dok je europsko tržište rada stabilno, manje je vjerojatno za očekivati da će mogući pad u Kini i cijena roba brzo dovesti do pada temeljne inflacije u europodručju, što pomno prate središnje banke. Očitavanje temeljne inflacije (također nazvano "Core CPI indeks") ne uključuje jače fluktuirajuće cijene hrane i energenata. Dakle, unatoč mogućem usporavanju u Kini i padu cijena roba, to se neće automatski prevesti u niže potrošačke cijene usluga u Europi, što središnja banka želi postići višim kamatama. Priča o inflaciji ostaje neizvjesna zbog specifičnosti Europe, dok se čini da se temeljna inflacija, koju središnje banke pomno prate, neće uskoro smanjiti jer imamo stabilno tržište rada. To znači da nas, prema sadašnjim očekivanjima, čeka nešto duže nego kraće razdoblje povećanja kamata u Europi.
Blaga recesija u SAD-u vjerojatnija je nego ne u sljedećih nekoliko kvartala. Možemo očekivati da će Fedovo povećanje kamatne stope u lipnju biti posljednje u trenutnom ciklusu pooštravanja jer će slabost gospodarstva i pada inflacije (posljednje očitanje CPI-a iznosilo je 3,2 posto u SAD-u) uvjeriti dužnosnike Feda da prekinu monetarno pooštravanje u smislu povećanja kamatnih stopa . Inače, istina je da je potrošnja u SAD-u još uvijek podržana otpornošću tržišta rada, jer tamo broj zaposlenih i dalje raste za prosječno oko 200.000 mjesečno. Kao rezultat toga, očekujemo daljnji rast plaća u SAD-u. Snažno američko tržište rada i dalje učinkovito podržava potrošnju. Maloprodaja u SAD-u je u srpnju porasla za 0,7 posto na mjesečnoj razini, što predstavlja četvrti uzastopni mjesečni porast maloprodaje. U srpnju je taj rast premašio očekivanja za 0,4 postotna boda. To je još jedan znak da je potrošnja kućanstava i dalje visoka unatoč rastu cijena i troškova zaduživanja, što je posljedica zdravog tržišta rada.
Američka bonitetna agencija Fitch nedavno je sasvim neočekivano snizila američki kreditni rejting s najvišeg AAA na AA+, čime je dodatno poskupela cijena financiranja u SAD-u i šire. Sredinom kolovoza Fitch je također objavio da bi mogao biti prisiljen sniziti kreditni rejting nekih od najvećih banaka u Sjedinjenim Državama, uključujući najveću američku banku JP Morgan. Fed je također nedavno objavio rezultate ovogodišnjeg bankovnog stres testa. Test osigurava da banke imaju dovoljno kapitala za nesmetano poslovanje i sprječavaju kreditnu krizu u slučaju gospodarske krize. Testirane su 23 banke, očekivani gubici iznosili su 541 milijardu dolara.
Međutim, banke su pokazale da imaju više kapitala od potrebnog. Nakon što su uspješno prošli godišnji stres test, najveće američke banke najavile su povećanje dividendi. To je pozitivan znak za financijski sustav, jer pokazuje da su banke zdrave i sposobne vratiti novac dioničarima. Među njima su, primjerice, JP Morgan koji će povećati tromjesečnu dividendu s jednog dolara na 1,05 dolara po dionici, Wells Fargo će povećati dividendu s 30 na 35 centi po dionici te Goldman Sachs s 2,50 dolara na 2,75 dolara.
