Za Europu pak još uvijek vrijedi da nas najvjerojatnije čeka nešto dulje razdoblje povećanja kamata. Ukratko, očekuje se da će Fed prije smanjiti kamatne stope nego ECB, što će ojačati euro u odnosu na dolar. Razni problemi koji se mogu pojaviti u Europi zbog visokih kamata najvjerojatnije će se rješavati kroz TLTRO programe i programe otkupa obveznica (fragmentacija), a ne kroz snižavanje kamatnih stopa. Uostalom, povećanu inflaciju htjet će smiriti povećanjem kamata. Zbog geopolitičkih trvenja i rata u Ukrajini, fiskalne ekspanzije i nedostatka radne snage sada je teško predvidjeti koliko ćemo još dugo trpjeti visoku inflaciju u Europi, jer je, za razliku od SAD-a, manje energetski i prehrambeno neovisna. Pritom moramo znati da je demografski problem u Europi gorući nego u SAD-u, gdje Europa ima manji fond kvalificirane i nekvalificirane radne snage dostupne izvan svojih granica u odnosu na SAD.
Blaga recesija u SAD-u vjerojatnija je nego ne u nadolazećim kvartalima. Uz slabljenje gospodarstva i nastavak pada inflacije, možemo očekivati da će kamatne stope u Americi na kraju pasti brže nego što tržišta trenutno očekuju. Rast BDP-a u SAD-u nastavlja postupno usporavati. Nedavno je slab rast potrošnje i vanjske trgovine djelomično uravnotežen oporavkom ulaganja. U suprotnom, možemo očekivati da će se zbog povećanja kamatnih stopa smanjiti i razina privatnih ulaganja. Međutim, trenutna potrošnja u SAD-u i dalje je podržana otpornošću tržišta rada, budući da se broj zaposlenih i dalje povećava, zbog čega očekujemo nastavak rasta plaća u SAD-u. Ukratko, možemo očekivati da će Fedovo povećanje kamata ovog tjedna vjerojatno biti posljednje u trenutnom ciklusu pooštravanja jer će slabost gospodarstva i pada inflacije (posljednje očitanje CPI-a iznosilo je 3 posto) uvjeriti dužnosnike Fed-a da prekinu svoje pooštravanje monetarne politike kamatne stope.
Nedavno smo mogli pročitati rezultate bankovnog stres testa koji je ove godine provela američka središnja banka. Fedov test otpornosti na stres osmišljen je kako bi se osiguralo da banke imaju dovoljno kapitala za neometano poslovanje, što uključuje i sprječavanje kreditne krize u slučaju velike gospodarske krize. Test uzima u obzir nekoliko čimbenika, uključujući gospodarsku aktivnost, kamatne stope i cijene investicijske klase. Ove je godine Fed testirao 23 banke, a stresni scenarij projicira ukupne gubitke od 541 milijardu dolara. Ipak, banke imaju više nego dovoljno kapitala na raspolaganju prema potrebi.
Najveće američke banke najavile su povećanje dividendi nakon što su uspješno prošle Fedov godišnji stres test. Ovo povećanje pozitivan je znak za financijski sustav jer pokazuje da su banke zdrave i sposobne vraćati novac dioničarima. Među tim bankama su, primjerice, JPMorgan Chase, koja će povećati tromjesečnu dividendu s jednog dolara po dionici na 1,05 dolara, Wells Fargo će povećati dividendu s 30 na 35 centi po dionici, Goldman Sachs će povećati dividendu s 2,50 na 2,75 dolara. udio.
Ukratko, američka ekonomija je u mnogočemu puno ispred europske, a to se odražava i na poslovanje američkih banaka. Američke banke i tvrtke bilježe rast dobiti, a inflacija se spustila na tri posto. Do sada je gotovo polovica kompanija uključenih u indeks S&P500 izvijestila o poslovanju u drugom tromjesečju, koje je ukupno zabilježilo rast prihoda od 5 posto i rast dobiti od 3,6 posto na godišnjoj razini.
