Banka Japana doista je ostavila kamatne stope nepromijenjene u petak (kratkoročna kamata ostaje na -0,1 posto), ali je naznačila da uz rastuću inflaciju (temeljna inflacija iznosila je 3,3 posto na godišnjoj razini u lipnju i bila je za 15. mjesec zaredom iznad cilja od dva posto) postupno napušta dugogodišnju politiku ultralabave monetarne politike, a time i tendenciju održavanja gotovo nultog prinosa domaće desetogodišnje obveznice.
Japanci se tako pridružuju svim drugim većim središnjim bankama koje od proljeća prošle godine dižu kamate (beskompromisno kao već četiri desetljeća). Japanski jen odgovorio je s porastom od 1 posto (u odnosu na dolar), dok je Nikkei 225 nakratko izgubio 2,6 posto prije nego što se ponovno oporavio.
U međuvremenu, američka i europska središnja banka nisu učinile ništa neočekivano. I jedni i drugi podigli su kamate za četvrt postotnog boda, Fed na razinu između 5,25 i 5,50 posto, a ECB na 3,50-3,75 posto, ako uzmemo u obzir kamatnu stopu na depozite, dok je stopa za granični kredit sada 4,50 posto. Riječ je o najvišim razinama kamata u posljednja dva desetljeća, a važna je poruka za financijska tržišta da i SAD i Europa sada predviđaju kraj zaoštravanja monetarne politike, a vjerojatno će već iduća godina biti preokret i snižavanje kamatnih stopa. Guverner Fed-a Jerome Powell signalizirao je da bismo mogli vidjeti još jedno povećanje na sljedećem sastanku (19.-20. rujna), ali ovo će zapravo biti posljednje. Ulagači su se više razveselili Powlovim optimističnim izgledima o gospodarskom rastu, jer (suprotno onome što je tvrdio početkom godine) sada kaže da je recesija malo vjerojatna.
U SAD-u je BDP u drugom tromjesečju porastao za 2,4 posto (iznad očekivanja) na godišnjoj razini, u Francuskoj (u odnosu na prvo tromjesečje) za 0,5 posto, u Španjolskoj za 0,4, dok je Njemačka stagnirala. Sve se više čini da Njemačka, kao i početkom stoljeća, ponovno postaje pacijent Europe. Međunarodni monetarni fond jedini od zemalja G7 predviđa recesiju ove godine, očekuje se pad BDP-a od 0,3 posto, prije nekoliko dana objavljeni ekonomski indeks Ifo (koji mjeri optimizam njemačkih direktora) pao je za treći mjesec zaredom, dok se raspoloženje pogoršalo u svim sektorima.
Posljednji podaci za industrijsku proizvodnju također su bili nepovoljni, jer je proizvodnja u svibnju realno manja za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec prema desezoniranim podacima. Njemačka, dakle, ima puno posla, no čini se da se sada previše bavi trivijalnim temama, poput uvođenja popodnevnog odmora...
