Jesmo li na početku bikovskog trenda? Evo što kažu analitičari

Prema istraživanju CFRA, još od Drugog svjetskog rata S&P 500, koji uključuje dionice 500 američkih korporacija, nije testirao novu najnižu razinu povrativši više od 50 posto onoga što je izgubio u padajućem trendu. Također je ohrabrujuće da je broj dionica čija je cijena prošlog tjedna na 52-tjednoj najvišoj razini na NYSE i Nasdaqu premašio broj dionica koje su po prvi put ove godine skliznule na najnižu razinu u 52 tjedna.

Dodatno, S&P 500 trenutno ima čak 90 posto dionica iznad svog 50-dnevnog pomičnog prosjeka. U prošlosti, kada je ova granica bila premašena (90%), S&P indeks je rastao u prosjeku za 18,3% u idućoj godini.

No ima i dosta analitičara koji sumnjaju da su indeksi u lipnju doista dosegnuli dno trenutnog medvjeđeg trenda. BofA je primijetio da su povijesno dionice uvijek padale na dno kada je zbroj inflacije i umnožak očekivane zarade za sljedećih 12 mjeseci (omjer P/E) bio ispod 20. Trenutno je taj zbroj 28,5. U brokerskoj kući Strategas upozoravaju da će krivulja prinosa američkih obveznica morati postati znatno strmija prije nego što uslijedi pravi preokret (trenutno je prinos kratkoročnih obveznica veći od prinosa dugoročnih obveznica, što je znak da dolazi recesija), a na oprez savjetuju i u Citiju:

"Trenutačno su taktičke prodaje vrijednosnih papira opravdanije pri svakom rastu indeksa."

Ističu da je S&P već premašio njihovu ciljnu vrijednost za kraj godine, 4200 bodova.

Od Drugog svjetskog rata, njujorška je burza doživjela 17 padova (razdoblja u kojima je S&P 500 pao za najmanje 20 posto) koji su u prosjeku trajali više od godinu dana, a pad indeksa iznosio je u prosjeku gotovo 30 posto. Uglavnom je pesimizam na burzi praćen recesijom. Situacija trenutno nije takva. Medvjeđa kretanja na burzama traju tek od proljeća, a gospodarstvo je, pogotovo ako gledamo tržište rada (nezaposlenost je tek 3,5%), još daleko od recesije. Teška vremena vjerojatno tek dolaze, zbog čega ni Bank of America ne vjeruje da su burzovni indeksi već dugoročno u uzlaznoj putanji.

"Vidimo oporavak kao rast unutar medvjeđeg trenda", napisali su.

S&P je prošlog mjeseca skočio 9,2 posto, označivši najbolji srpanj od Velike depresije.

Je li ovaj rast na Wall Streetu - S&P se oporavio za 15 posto od dna u lipnju - lažan, naravno, vrlo je uzbudljivo pitanje za ulagače u ovom trenutku, kao i nagađanja o tome što još središnje banke, posebice Fed, učinit će ove godine. Nedavna objava zapisnika američke središnje banke i izjave dvojice članova Feda, Jamesa Bullarda (koji se zalaže da Fed također u rujnu podigne kamatnu stopu za 75 baznih bodova) i Esther George pokazuju da vlasti namjeravaju nastaviti dizati kamatne stope u borbi protiv inflacije, iako će to osakatiti gospodarski rast i možda dovesti do recesije. Ništa drugačije nije ni u eurozoni.

Šef Bundesbanke Joachim Nagel upozorava da s ovim inflacijskim brojkama nema druge nego nastaviti dizati kamatne stope, iako u istom dahu naglašava da Nijemcima prijeti recesija, pogotovo ako se energetska kriza pogorša. Od četvrtka do subote čelnici središnjih banaka tradicionalno će se okupiti na simpoziju u Jackson Holeu i možda poslati nove nagovještaje kakva će biti buduća kamatna politika.

Prošlog su tjedna burze (uglavnom zbog zabrinutosti oko brzog zaoštravanja monetarne politike) pale. S&P 500 pao je 1,2 posto u pet dana, što je njegov prvi tjedni pad nakon četiri uzastopna tjedna rasta. Kako je prinos na američke obveznice rastao (ponovno je bio vrlo blizu tri posto za desetogodišnju obveznicu), posebno su padale tehnološke dionice.

Frankfurtski DAX30 pretrpio je sličan gubitak kao S&P. U petak je odjeknula informacija da je proizvođački rast cijena u srpnju, uglavnom na račun skupljih energenata, iznosio čak 37,2 posto (na godišnjoj razini). To je čak i najviše od kada se 1949. počela pratiti ova statistika. Rekordan je i mjesečni rast od 5,3 posto.

Prema anketi instituta ZEW, financijski stručnjaci i dalje podižu inflacijska očekivanja i ni najmanje ne vjeruju da bi ECB brzo mogla inflaciju približiti ciljanim dva posto. Predviđaju inflaciju od 7,5 posto u Njemačkoj 2022. godine, 4,5 posto sljedeće godine i 3 posto 2024. godine.