Rat u Ukrajini dodatno će ubrzati inflaciju, evo kako će to utjecati na monetarnu politiku

Financiranje duga ponovno je pojeftinilo. Ulagači su pribjegli obveznicama, zbog čega su državne obveznice u Europi i SAD-u istovremeno porasle. Osim obveznica, dodatno su porasli energija, sirovine i hrana (kukuruz i pšenica). Brent nafta premašila je 110 dolara po barelu, a cijene prirodnog plina su naglo porasle.

Rat u Ukrajini dodatno će ubrzati inflaciju, ali se ne očekuje da će središnje banke žuriti s hlađenjem monetarne politike. No, zbog tako visoke cijene nafte i drugih energenata, zbog čega će gospodarstvo početi hlađenje, od središnjih banaka se čak očekuje smanjenje stope hlađenja monetarne politike.

Tržište od američkih Federalnih rezervi (FED) sada gotovo sigurno očekuje da će ključna kamatna stopa porasti za 0,25 postotnih bodova 16. ožujka i više ne očekuje porast od 0,5 postotnih bodova više od nedavno očekivanog.

Također je teže očekivati da će Europska središnja banka (ECB) brže i ozbiljnije pooštriti monetarnu politiku. Istina je da će ruski napad na Ukrajinu doživjeti daljnji rast cijena u Europi, ali dužnosnici ECB-a čekat će do ožujka na nove podatke koji će pokazati stvarni utjecaj ukrajinske krize na gospodarstvo eurozone. Gospodarstvo europodručja vrlo je osjetljivo na trenutne događaje, a vjerojatnost recesije naglo je porasla.

Dužnosnici ECB-a morat će utvrditi može li eventualno pooštravanje monetarne politike pogoršati gospodarsku situaciju. Međutim, očekivano usporavanje ublažavanja monetarne politike sada negativno utječe na cijene dionica europskog bankarskog sektora.