U proteklih mjesec dana elitni njujorški indeks S&P 500 pao je gotovo pet posto, od čega u zadnjem tjednu za 0,7 posto. U petak, nakon objave kolovoške vrijednosti indeksa osobne potrošnje (PCE), činilo se da bi tjedan mogao završiti s tračkom optimizma, no nakon početnog kretanja ponovno je uslijedio zaokret prema dolje. Temeljni PCE indeks, koji je Fedovo ključno mjerilo inflacije (lišen je učinaka energije i hrane), prošlog je mjeseca porastao nešto manje od predviđanja – na mjesečnoj razini za samo 0,1 posto, a na godišnjoj za 3,9 posto. posto (barem u dobre dvije godine). To bi mogao biti znak središnjoj banci da je inflacija dovoljno umjerena i da daljnja povećanja kamatnih stopa više nisu potrebna. Ključna stopa Fed fondova trenutno je u rasponu između 5,25 i 5,50 posto, što je najviše u posljednje 22 godine. U međuvremenu, ukupna bilanca Fed-a je u stalnom padu, 941 milijardu dolara u odnosu na vrhunac u travnju prošle godine od 8,9 trilijuna dolara.
nakon dva negativna mjeseca zaredom, ulagači se nadaju ponovnom rastu burza u listopadu. Povijest je poznata po dosta burnih događaja (najpoznatiji je Crni ponedjeljak, kada je Dow Jones 19. listopada pao 22,6 posto, što je još uvijek rekordan jednodnevni pad Wall Streeta), ali u prosjeku je bio pozitivan mjesec u povijesti. Između 1950. i 2021. širi indeks S&P 400 dobio je prosječno 0,9 posto u listopadu, dok je Dow Jones dobio 0,6 posto. Neki bi pokazatelji mogli upućivati na oporavak: CNN-ov Indeks straha i pohlepe već je prije nekoliko dana bio u ekstremnom području straha (što često prati rast dionica), kao i najnovije istraživanje Američkog udruženja malih ulagača (AAII). U tjednu do 27. rujna samo je dobra četvrtina (27,8 posto) privatnih ulagača bila raspoložena za rast (što znači da očekuju rast cijena dionica u sljedećih šest mjeseci), dok ih je, s druge strane, gotovo 41 posto bilo „medvjeđi“.također maksimum nakon sredine svibnja.
Pesimizam ulagača rezultat je više čimbenika jer su Fedova povećanja kamatnih stopa "pojela" sve strukture gospodarstva, a posebno sektor nekretnina. Trenutačno u SAD-u ima više smisla unajmiti nekretninu nego kupiti. Hipotekarna kamata za kredit na 30 godina već je porasla iznad 7,30 posto, što je najviše od prosinca 2000. No, kao što je rečeno: ako se inflacija ipak spusti prema ciljanih dva posto, mogli bismo se nadati skorom preokretu u Fed-u monetarne politike i prva smanjenja kamatnih stopa, što bi tržištima dalo oduška. I u Europi (Slovenija je bila iznimka) u petak su dočekane uglavnom povoljne brojke o inflaciji. Inflacija (inflaciji i dalje najviše pridonosi poskupljenje hrane) u eurozoni u rujnu je pala na 4,3 posto, dok je u Njemačkoj pala na 4,5 posto, što je najmanje od početka rata u Ukrajini. Time je zahtijevani prinos njemačke desetogodišnje obveznice krajem tjedna skliznuo za čak 15 baznih bodova, na 2,82 posto.
Što je s cijenom najgledanijeg vrijednosnog papira na svijetu, američke desetogodišnje obveznice? U trećem tromjesečju osjetno je skliznula, što znači da je traženi povrat sve veći. U prošlom tjednu već je dosegla 4,68 posto. To je najviša razina od listopada 2007. I što je možda još važnije, stvarni prinos (tj. prilagođen za inflaciju) na 10-godišnju obveznicu također je najviši u više od 13 godina, oko 2,20 posto. Za postojeće vlasnike obveznica pad njihove cijene je naravno loša vijest, ali za svakoga tko sada razmišlja o kupnji, obveznice izgledaju kao atraktivna opcija, iako neka velika imena (kao što je Larry Fink iz upravitelja imovine BlackRocka) misle da je to malo čekaj., jer će prinos na 10-godišnju obveznicu vjerojatno premašiti pet posto. Međutim, čak i ako ste danas kupac ovog papira i držite ga do dospijeća, on daje solidan stvarni povrat, ali je istina da - ako govorimo o američkim državnim obveznicama - postoji i valutni rizik koji treba uzeti u obzir. Eventualni pad dolara mogao bi brzo izbrisati sav profit.
