Tri ključne ljetne teme financijskih tržišta

Ako se cjenovni pritisci i zaposlenost nastave smanjivati, bit će više prostora za niže kamatne stope. Mogući ponovni porast inflacije, uglavnom zbog cijena energije, mogao bi održati troškove financiranja visokima dulje vrijeme.

Rezultati pružaju potporu

Poslovni rezultati pružaju značajnu podršku burzama. Dosadašnje objave pokazuju da tvrtke nastavljaju povećavati prihode i dobit, ali postoje značajne razlike među sektorima. Najsnažniji rast posebno je u tehnološkom sektoru, komunikacijskim uslugama i financijama, dok neki cikličniji sektori pokazuju slabiju dinamiku.

Nakon vrlo visokih stopa rasta, u nadolazećim tromjesečjima očekuje se postupna normalizacija. To samo po sebi ne ukazuje na pogoršanje poslovanja, već na prijelaz na održivije stope rasta. Smjer tržišta prvenstveno će biti određen time hoće li tvrtke ispuniti očekivanja i održati svoje prognoze za prihode, marže i slobodni novčani tok.

Ulagači će se stoga sve više usredotočiti na kvalitetu poslovanja. Sam rast prihoda više nije dovoljan. Bitno će biti koliki će se dio tog rasta prevesti u profit, novčani tok i dugoročni rast vrijednosti tvrtke. To se posebno odnosi na tvrtke povezane s umjetnom inteligencijom, gdje visoka ulaganja povećavaju očekivanja buduće profitabilnosti.

Okruženje dionica i dalje ovisi o ravnoteži između rasta zarade i procjena vrijednosti. Više procjene ostavljaju manje prostora za lošije rezultate ili opreznije prognoze, pa reakcije na pojedinačne objave mogu biti izraženije. S druge strane, ublažavanje inflacije i očekivanja nižih kamatnih stopa mogli bi i dalje podržavati kvalitetne tvrtke sa zdravim bilancama i stabilnim novčanim tokom.

Europa najosjetljivija

Kod obveznica, razlika između kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa ostaje važna. Središnje banke mogle bi početi snižavati ključne kamatne stope, dok veliki državni deficiti, visoka emisija duga i povećana potražnja za kapitalom mogu dugoročne potrebne prinose održati relativno visokima.

Geopolitičke napetosti, cijene energije i mogući ponovni porast inflacijskih očekivanja ostaju među glavnim rizicima. Europa je općenito osjetljivija na takve šokove od SAD-a zbog veće ovisnosti o uvozu energije i slabije ekonomske dinamike.

Uravnotežen i globalno diverzificiran sastav portfelja stoga ostaje razuman. Dionice mogu nastaviti podržavati rast zarade, obveznice nude atraktivnije trenutne prinose, a zlato i druga realna ulaganja zadržavaju svoju ulogu zaštite od inflacijskih i geopolitičkih iznenađenja.